Mnogi strastveni lovci na pernatu i dlakavu divljač s užitkom očekuju sezonu lova na prepelice. Mala poljska koka koja migrira preko Hrvatske izvrsna je lovna divljač koja iziskuje odličnog psa ptičara i dobrog strijelca. Ono što je bitno naglasiti kako posljednjih desetak godina većina hrvatskih i stranih lovaca koji dolaze u lov na prepelice, više ne traže velik broj prepelica u odstrjelu nego isključivo dobre prilike za rad svoga ptičara i odstrjel iz marke s desetak prepelica po lovnom danu. To je svakako za pohvaliti i naglasiti kako bi se lov na prepelicu kao tradicija hrvatskog lovstva očuvao i dalje.

Lov sokolarskim pticama na prepelicu nešto je pak potpuno drugačije s aspekta složenosti lova da bi sokolarsku pticu sokolar pripremio za lov u vrućim i sušnim ljetnim danima što nije niti najmanje jednostavan posao. Kao tradicionalne sokolarske ptice u lovu na prepelice najčešće se koriste kopci, i to tradicionalno u Turskoj, dok u Sjedinjenim Američkim Državama je lov na „sestrinske“ virđinijske prepelice ili kod nas znane kako kolinke, najčešći s malim sjevernoameričkim vrstama iz porodice Accipiter – cooperovim kopcem i sharpshinovim kopcem. U Hrvatskoj se pak prepelice najčešće love s malim mužjacima jastrebova, te nekoliko sokolara koristi i velike ženke jastreba koje iziskuju posebnu dresuru kako bi nakon hvatanja prepelice sletile odmah s prepelicom na tlo. Od drugih sokolarski poznatih nacija koji imaju veliku tradiciju lova s malim sokolarskim pticama su svakako Britanci. Tako se u Velikoj Britaniji za lov manjih vrsta ptica koje se nalaze na popisu divljači (prepelica se ondje ne love jer je vrlo rijetka uopće za pronaći), koristi mali sokol latinskog naziva Falco columbarius također znan pod imenom Merlin. Mali sokol je inače u srednjem vijeku zvan i damski sokol jer su ga zbog svoje minijaturne veličine koristile dvorske dame. No, kako je broj britanskih sokolara izrazito velik (nekoliko desetaka tisuća), a neki od njih su pred desetak godina prvi puta posjetili Hrvatsku i prvi puta uživo vidjeli kako izgleda sokolarenje na prepelice uživo. Nakon tog susreta sa sokolarenjem na prepelice svi su ostali fascinirani vidjevši brzinu ove male poljske koke. Ideja od tada do danas je bila da netko od britanskih sokolara dođe u Hrvatsku okušati se u lovu Merlinom na prepelice a o sokolarenju na prepelice pisali su prestižni britanski sokolarski časopisi kao što je International Falconer. Desetak godina kasnije, izvrsni ravničarski tereni u okolici Karlovca, ugostili su po prvi puta engleskog sokolara koji je došao u sokolarenje s Merlinom na prepelice u organizaciji tvrtke „KA-LOV“ iz Karlovca. Nakon nešto više od dvadeset sati (da 20h!) vožnje s automobilom kroz Euro Tunel, preko Francuske, Njemačke, Austrije i Slovenije u jednom smjeru, po prvi puta je oprobano sokolarenje na prepelice Merlinom. Nakon dana aklimatizacije i odmora uz vrući karlovački zrak, čiste rijeke, uređena kupališta i karlovačku hmeljsku okrjepu, krenulo se sokolariti. Da ne ulazimo u detalje, treba samo reći da se sokolarenje odvija na način kao i lov s puškom. Prepelice se pronalaze pomoću psa ptičara, podižu se ispred marke i Merlin se pušta sa ruke ili se trenira da čeka iznad psa do momenta podizanja prepelice.

No, za razliku od lova s puškom lov sokolom ima neusporedivo manje učinka te je užitak gledanja kako lovina nadmudruje lovca u niskom letu s naglim zaokretima i sletanjem u korov ili živicu. Ovakav neponovljiv doživljaj sokolarenja na ovu malu koku nije ostavio ravnodušnim niti lovce s puškom koji su mu iz znatiželje prisustvovali ovom lovu. Sve ukupno je u tri dana sokolarenje sokolareno četiri puta. Prvog dana sokolarilo se samo ujutro i od 5 pronađenih prepelica ulovljena je 1 dok je sreća sokolara koji je prevalio toliki put i prvi je od svih britanskih sokolara na europskom tlu uhvatio prepelicu bila zaista za zabilježiti kamerom i prikazati u elitnom vremenu neke prestižne svjetske televizijske kuće (što će se vjerojatno i dogoditi jer je sve uhvaćeno i objektivom kamere).

Drugoga dana sokolarilo se ujutro, no sokol je bio nešto teži s obzirom na nagradu koju je dobio od prethodnog dana kada je ulovio prepelicu te nije uhvatio niti jednu od 6 pronađenih prepelica. Taj sdan se išlo ponovno u lov kasnije u predvečerje kada je pronađeno i podignuto 8 prepelica no niti jedna nije uhvaćena. Treći dan se je sokolarilo samo ujutro i pronađeno je 10 prepelica te ponovno nije bila niti jedna uhvaćena no letovi malog sokola Merlina su oduzimali dah dok je divljač bila mudrija i neokrznuta nastavila živjeti u prirodi. Tako je ukupno od 29 pronađenih, markiranih i podignutih prepelica ulovljena 1 dok dok su sve ostale neokrznute nastavile svoj život u karlovačkim poljima.

Nakon posljednjeg jutarnjeg lova prijatelj sokolar iz Velike Britanije spremio je stvari i krenuo iz terena na put od 20 sati kući. Utiske koje je ovdje stekao sokolarenjem na prepelicu najbolje je opisati time da je nakon prvog dana došao direktan poziv od elitnog časopisa koji izdaje britanski sokolarski klub te zamolio za objavu članka uz fotografije o sokolarenju na prepelice u Karlovačkoj županiji. Valja naglasiti da je Britanski sokolarski klub utemeljen 1927. godine i član je The British Field Sports Society (BFSS) kojem je sada pridružena i Countryside Alliance, podržava rad The International Association for Falconry and the Conservation of Birds of Prey (IAF) – međunarodne asocijacije za zaštitu ptica grabljivica i sokolarenje, član je The Hawk Bord ili savjetodavnog tijela sokolara pri britanskoj Vladi, član je The Federation of Country Sportsmen of the EU - FACE te sudjeluje u radu Standing Conference on Countryside Sports (SCCS). Na osnovu toga možemo biti sretni kako će sve preneseno iz prve ruke staviti Hrvatsku i Karlovačku županiju na mjesto koje zaslužuje u promoviranju lovstva, sokolarenja kao nematerijalne kulturne baštine i lovnog turizma. Konačno, ovo je i prvi puta u povijesti da je jedan britanski sokolar došao sa svojom sokolarskom pticom sokolariti u Hrvatski i to na vrstu divljači koja krasi hrvatsku tradiciju lova.

Zaključno, a razmišljajući o tome kako mnogi dobrostojeći lovci čekaju početak lova na škotsku jarebicu koji se otvara 12. Kolovoza i naziva se „The Glorious Twelfth“ ili „Veličanstveni Dvanaesti“ te košta izrazito puno novaca, zašto hrvatsko lovstvo ne bi očuvalo svoju tradiciju lova i sokolarenja na prepelicu i imalo „Veličanstveni prvi“ kada se 01. Kolovoza svake godine otvara lov na ovu malu poljsku koku. Na kraju možemo reći da ovo što smo dosada imali forsirajući lov i lovni turizam na vrstama divljači koje čine štete na usjevima i prometu te ne stvaraju gospodarsku dobit jer su slabe torfejne strukture, bi valjalo što prije promijeniti i hrvatsko lovstvo staviti na neke nove ali stare izvorne tradicionalne vrijednosti utemeljene prije svega u lovu na sitnu divljač uz trofejne srnjake i jelensku divljač ondje gdje ona zaista daje dobre trofejne vrijednosti.

Portal

Divljač i Psi

hostgator coupons 2013