Portal Radio Mrežnica donosi još jednu u nizu potvrda kako su divlje svinje postale jedna od najvećih štetočina u poljoprivredi, ali i ono što je mnogima poznato i u lovstvu. Više desetaka milijuna kuna štete na usjevima u Hrvatskoj i svoju prekobrojnost pokazale su još jednom i na ovako demografski i financijski unazađenom ruralnom području, ovoga puta u Karlovačkoj županiji. Osim šteta na usjevima divlje svinje također su i jedan od ključnih faktora smanjenja fonda okolišno prihvatljive i gospodarski korisne, pogotovo u aspektu lovnog turizma, sitne divljači, kao što su fazani, zečevi i trčke, koje su nekada obitavale i u ovom kraju u velikoj brojnosti te donosile korist i zaradu kroz lovni turizam

 

Netretić- Divlje svinje na području Prilišća u općini Netretić, slikovito rečeno, prelaze sve granice, pa čak i one državne.

Mještani Prilišća zadnjih su godina izloženi pravoj najezdi divljih svinja, a sve pripisuju autoputu koji je presjekao godinama utabane staze ovih životinja. Tako divlje svinje sve više uništavaju njihova polja i oranice, kradu urod, a zadnjih mjeseci situacija je postala gotovo alarmantna. Veprovi, krmače i sve brojniji mladi kao svoju "samoposlugu" koriste obrađena polja i urode, ostavljajući poljoprivrednike bez rezultata napornog rada i nanoseći im ogromne štete. Polja i šume oko Prilišća idealan su im dom jer uz hranu koju trebaju blizu imaju i vodu, odnosno rijeku Kupu. Često se dogodi da krdo divljih svinja prelazi Kupu i sa slovenske strane dolazi na hrvatsku, te obrnuto.

Mještani su očajni. Postalo je gotovo svakodnevna pojava da se tijekom dana posadi krumpir ili kukuruz kojeg onda, tijekom iste noći, divlje svinje izruju i pojedu.Čak se ne uspije staviti niti ograda, iako i od nje malo koristi pred svinjskom najezdom, govore mještani.

Dubravko Boljkovac iz Prilišća kaže nam kako je gotovo nevjerojatno da "čim posade kukuruz, on nestane". Štetu koju tad ne dovrše, divlje svinje učine najesen kad dozori klip, objašnjava i pokazuje kako divlje svinje u pravilnom nizu "tamane" polje na koje stižu već utabanim stazama. - Tada sadimo ispočetka, ponovno sjeme, umjetno gnojivo, troškovi su veliki, a onda dođe jesen i nemamo što brati, pripovijeda.

Tamane ječam, pšenicu, kukuruz, krumpir...

Na pravim mukama je i vlasnik OPG-a Željko Habajac. Poljoprivreda je njegova egzistencija, a divlje svinje samo su mu prošle godine napravile štetu od 10 tisuća kuna. - Živim od poljoprivrede, to mi je egzistencija. - Imam štetu i na ječmu, pšenici. Što da vam kažem, jednu njivu s ječmom su mi do zadnjeg kvadrata "očistili".

S istim problemima kao i u Prilišću susreću se i slovenski poljoprivrednici preko Kupe. No kod Slovenaca je ipak situacija drugačija,organiziranija. Imaju uglavnom električne pastire, ali i što je puno važnije, osobu kojoj mogu prijaviti nastalu štetu, nakon čega dobivaju odštetu te se vodi evidencija štete.

Razočarani nečinjenjem lovačkog društva

Prilišćanci o tome mogu samo sanjati. Razočarani su s lokalnim lovačkim društvom kojem su se obratili, no rješenja nema ni blizu. - Nitko ne pomaže riješiti nas tolikih svinja, pucati se ne smije jer je granica blizu, krmaču s mladima ne smije se ubijati, a odstrijelite li kao lovac više, dobijete kaznu, nižu svoje kritike mještani. Svinje su u njihovom kraju, imaju barem takav osjećaj, zaštićenije od ljudi. Čini im se, dodaju nam, da je tu na djelu  "uzgoj" divljih svinja, na račun sela i mještana koji ih "hrane".

A da krda svinja više uopće ne biraju ni polje, ni njivu dokazuje i slučaj kad su došli čak i preko ceste, ali i u dvorišta kuća pa "isprevrtali" sve dječje igračke.

Jedan od onih koji je dvaput sadio je i sugovornik Branko. Tek što je posadio, zabio stupiće da ogradi njivu, nestalo je sve iz zemlje. Pa opet ispočetka, kaže nam.

Polja ograđena ogradama, pa čak i smrdljive spužve koje bi trebale "tjerati" svinje ne daju rezultat jer divlje svinje postaju sve hrabrije, zauzimaju sve više terena i reći će vam u Prilišću sad već kroz šalu, "bezobrazne su k'o svinje".  No, šala neće pomoći u rješavanju problema. Lovačko društvo, općina i mještani trebali bi konačno sjesti za stol i problem riješiti, a ne o njemu pričati, stavljati "pod tepih" i govoriti o kaznama.

Prilišće je već dovoljno kažnjeno sa sve manjim brojem stanovnika, a zbog ovog mještani zapuštaju i donedavno obrađivana polja. Nekad mjesto koje je prednjačilo po razvitku, imalo godišnji sajam, ciglanu, stolarsku radionicu,  u kojeg je pošta stigla početkom 20. stoljeća, ali i u kojem su kažnjavali prijestupnike, u 21. stoljeću muku muči s divljim svinjama koje polako, ali sigurno osvajaju ovaj teritorij.

Portal

Divljač i Psi

Jedan od najvećih uzgajivača i zaljubljenika u pasminu  uopće, dr. Kleman, 1939. organizirao je i osmislio  natjecanje na kojem će se ustanoviti kvaliteta pojedinih  primjeraka NKP-a radi selekcije i njihove daljnje upotrebe u  uzgoju. Slobodno možemo reći da je dr. Kleman osoba koja  je najviše pridonijela uspjehu NKP-a kao pasmine.

 

-- Tijelo
NKP I CRNA BOJA
Njemački uzgajivači iz  Pruske 1912., zbog   straha od gubitka pig mentacije dlake i boje očiju  kod tadašnjih NKP-a, u uzgoj  su kontrolirano ubacili engles ke pointere s dominantnom  crnom bojom dlake i očiju u  homozigotnom obliku (linija  Arkwright pointer). Upravo je  to razlog zašto se crna boja  javlja u nekih linija NKP-a i  dandanas. Ovi psi jedno su  vrijeme bili vođeni u zasebnoj  Rodovnoj knjizi  (Pruska Ro dovna knjiga za kratkodlake  ptičare), ali uvijek su bili priz nati kao NKP pasmina. Budući  da crna boja dolazi od domi nantnog gena, u svakom leglu  u kojem je bar jedan roditelj  bio crni, javljalo se i poneko  crno štene.  Zbog toga su posli je neki od velikih njemačkih  pasa bili upravo crne boje,  kojem je izvor ovaj opisani  priljev gena. Od vremena uba civanja engleskog pointera s  dominantnom crnom dlakom  prije jednog stoljeća, smatralo  se da broj štenadi s crnom  dlakom u njemačkom uzgoju  ne prelazi pet posto, dok je u  zadnjih nekoliko desetljeća taj  broj crnih pasa u njemačkom  uzgoju porastao čak i više od  20 posto od ukupne populaci je, a sve zahvaljujući naporima  uzgajivačnice Pottmes, (i nešto  manje Hege haus i Osterberg)  koji su takve crne pse forsirali  u uzgoju pa su sada prisutni u  mnogim današnjim rodovnici ma u Njemačkoj. Dokaz ove  tvrdnje može se provjeriti i na  internetskoj stranici  www.deutsch-kurzhaar.de gdje  su prikazani aktualni parnjaci  NKP-a u Njemačkoj (2011. go dina). Od ukupno izloženih  136 pasa, pastrvasto smeđih je  65 ili 48 posto, čisto smeđih je  35 ili 26 posto, crno-pastrvas tih je 29 ili 21 posto i čisto  crnih je 7 odnosno 5 posto. Iz  prikazanog se jasno vidi da je  2011. čak 26 posto parnjaka u  njemačkom uzgoju s dlakom  crne boje. Ovakav jaki trend  porasta crne boje dlake kod  NKP-a nije prisutan nigdje  drugdje u svijetu, za pretposta viti je zbog osvježavanja krvi s  drugim pasminama tijekom  vremena, što je crnu boju uči nilo recesivnom. Upravo je  prisutnost crne boje kod  NKP-a kroz desetljeća izaziva la mnoge kontraverze, jer su  pojedinci tvrdili da crna boja  potječe od ilegalnog križanja s  crno-bijelim engleskim poin terom i crnim labradorom.  Zbog sličnih razloga i danas  mnogi uzgajivači, ali i ljubitelji  NKP-a, kada vide crnog psa na  izložbi ili na radnoj utakmici,  osjećaju nelagodu i neodobra vanje uz veliko izbjegavanje u  priplodu, neovisno o kakvoj je  kvaliteti psa riječ, bojeći se da  će i sami dobiti crne štence.  Ako se uzme u obzir da ako  želimo dobiti pokoje crno šte ne u leglu, da bar jedan od  roditelja mora biti s crnom  dlakom, tako da je uopće i  čudo što danas imamo crnih  pasa s crnom bojom u homozi gotbom dominantnom obliku.
Većina uzgajivača na početku  20. stoljeća smatrala je da je  NKP svestrani pas i da ga treba  uzgajati u tom smjeru. To pri jeratno razdoblje uzgoja u  Njemačkoj bilo je dosta i pod  pritiskom nacionalizma koji se  ogledao i u pogledu uzgoja.  Naime, Njemačka nije imala  svog psa ptičara, a Englezi su  imali svoje pse, prije svega tu  se misli na engleskog pointera,  dok su Francuzi imali svoje  ptičare, primjerice mali francuski ptičar (Braque Francias  de Petite) već tada je imao  izgled modernog psa. Ta činje nica je njemačke lovce (uzgajivače)  jako frustrirala, pa su i  oni krenuli u smjeru da napra ve svog idealnog psa ptičara  koji markira divljač, a ujedno  je i univerzalni lovački pas.
Iako je Kurzhaar Klub bio for miran davne 1870., istina je da  sve do početka 20. stoljeća nije  bilo pravih ideja o smjeru uz goja. Većina uzgajivača prih vatila je krilaticu “pas za sve” i  “radom do tipa”, što je u prije vodu značilo – dobro je takvo  kakvo je, nećemo ništa mi jenjati, bitno da meni služi u  lovu.  Sigurno najveća pozitiv na promjena onog vremena je  početak organiziranih radnih  natjecanja i izložbi za NKP, na  kojima bi se ustanovila kvalite ta određenih pasa, koji bi imali  uloge u uzgoju, odnosno evo luciji pasmine. Do tada svaki je  uzgajivač pario psa sa psima  kojima je htio, odnosno za  kojeg je sam procijenio da je  najbolji, u praksi je to značilo  parenje sa psima iz svog ili  susjednog sela, tako da se do  tada generalno nije uopće mo glo govoriti o jednom tipu ili o  smislenom uzgoju.
“MADE IN GERMANY”
NKP je od početka 20. st.  strelovito počeo podizati svoju  razinu kvalitete, da bi relativ no bezbolno preživio Prvi  svjetski rat. Poslije rata Nje mačku je tresao veliki nacio nalni zanos (1920. osnovana  Hitlerova Nacionalsocijalistič ka njemačka radnička stranka)  koji se manifestirao i na dobi vanju na popularnosti i izgrad nji svega što je imalo predznak  “Germany”. Tako i pasmina  NKP dobiva veliki uzlet, a svoj  vrhunac doživljava oko 1930.,  kada se za NKP kao pasminu  počinju zanimati i uzgajivači i  lovci iz drugih zemalja. Nje mački uzgajivači bili su pres retni jer su kinolozi koji su  uvozili pse iz Engleske, Irske i  Francuske počeli dolaziti u  Njemačku i kupovati njihove  pse – prije svega NKP pasmi ne. Zanimljivost je da su Nijemci poslali u SAD, Dansku i  Englesku nekoliko svojih tada  najboljih pasa (a ne prosječnih  ili loših).
Jedan od najvećih uzgajivača i  zaljubljenika u pasminu uop će, dr. Klemann 1939. organi zirao je i osmislio natjecanje  na kojem će se ustanoviti kva liteta pojedinih primjeraka  NKP-a radi selekcije i njihove  daljnje upotrebe u uzgoju. Slo bodno možemo reći da je dr.  Kleman osoba koja je najviše  pridonijela uspjehu NKP-a  kao pasmine. Zbog te neiz mjerne zasluge njemu u čast i  danas se održava svake druge  godine natjecanje pod ime nom Dr. Klemann, s dodjelom  titule KS (Kurzhaar Sieger) -  “kratkodlaki pobjednik”. (Dr.  Klemann se održava svake  parne, a IKP svake neparne  godine).
NKP I DRUGI  SVJETSKI RAT
Drugi svjetski rat počeo je  1939., kada je Hitler napao  Poljsku. Iako je za Njemačku  prvi dio rata išao jako dobro,  drugi dio za njemačke je snage  bio poguban. Kako su Savezni ci napredovali, već se u Njemačkoj osjećalo da će doći do  poraza. Kada su nacisti vidjeli  da se rat bliži svom završetku,  odnosno porazu Njemačke, da  bi se što više nacionalnog bla ga sačuvalo, počeli su ga skri vati po svojim satelitskim ze mljama. Zlato, dijamante, umjetnička djela, konjska grla li picanske pasmine i naravno,  svog kratkodlakog ptičara. Su kladno tome, Nijemci su pre vezli svoje najbolje pse na pro store gdje će biti sigurni od  Saveznika – u Čehoslovačku i  Jugoslaviju (iako nema poda taka što se poslije dogodilo s  ovim psima na našim prostori ma). Nažalost za Njemačku,  poslije rata nastupio je hladni  rat i psi su ostali za njih neupo trebljivi  iza željezne zavjese te  oni više na njih nisu mogli  računati. Kako je i sama Nje mačka postala podijeljena na  dva dijela: istočni - ruski i  zapadni - saveznički dio, za  uzgoj su im ostali samo psi koji  su bili na teritoriju Zapadne  Njemačke. Osim toga, kada su  Saveznici zauzeli Njemačku,  većina uzgajivača u Njemačkoj  bila je iz ekonomskih razloga  prisiljena pustiti pse na ulicu  da se sami hrane, jer je i za  ljude nastupila opća glad i nei maština. Šteta za genetski ma terijal NKP-a u Njemačkoj bila  je i više nego stravična i trebalo  je gotovo tri desetljeća da se  genetski fond oporavi i dosti gne razinu kvalitete prijerat nog razdoblja.
U poratnim godinama, uzgaji vači iz Zapadne Njemačke  suočili su se s obnovom svog  kratkodlakog ptičara iz vrlo  oskudnih genetskih izvora.  Naime, u tom trenutku su  SAD, Danska, Engleska, pa  čak i Rusija, imale u svojim  zemljama daleko bolje jedinke  i genetski materijal nego što je  to imala matična zemlja. Kada  se čita stručna literatura, rijet ko se spominju ove činjenice o  Drugom svjetskom ratu, nego  se prešutno, najvjerovatnije iz  neznanja, cijeli uzgoj sagleda va u jednom komadu (prije i  poslije 2. svjetskog rata), što je  najdalje od istine. Naime, uz goj NKP-a prije i poslije 2.  svjetskog rata u Njemačkoj  jasno se razlikuje iz gore izne senih činjenica.

-- Okvir
Ispiti i titule matičnog kluba  NKP-a u Njemačkoj
Početak zapisivanja rezultata radnih ispita u Njemačkoj započeo je  davne 1890. g. pojavom prvog kluba u Brautigeru, odnosno izlaskom  “Knjige uzgoja njemačkog kratkodlakog ptičara”  1897. g.
JGHV – udruženje uzgajivača lovačkih pasa koje ima svu nadležnost za  uzgoj te ispitivanje rada i ocjenjivanje eksterijera.
“D”  DERBI– osnovni ispit – ispit prirođenih osobina, održava se u  proljeće i jedan je od prvo uvedenih ispita. Zadatak Derbija je da pruži  osnovnu sliku o kvaliteti njuha, traženju i markiranju. Oznaka plasmana  (D1,2,3). Prvi derbi  organiziran  je 1893.g.
“S”  SOLMS – jesenji uzgojni ispit, prvi put organiziran 1906.g. i nosi ime  po svom osnivaču, g. Solmsu. Plasman se obilježava sa (S1,2,3), a  tražene discipline su u polju: njuh, traženje, markiranje, kuliranje,  ponašanje psa na polijetanje divljači, ponašanje na pucanj, traženje  izgubljene divljači, vlečka pernate divljači, vlečka dlakave divljači,  vodljivost, poslušnost. Rad u vodi: šunjkanje za živom patkom, do nošenje divlje patke iz duboke vode, pronalaženje i donošenje od strijeljene divlje patke, volja za rad u vodi.
“AZP” - Jesenji uzgojni ispit u polju i vodi sličan Solmsu za starije pse  koji nisu ispitani na Solmsu, kriteriji su nešto stroži, a plasman se  obilježava sa AZP + nagradni razred. (AZP 1,2,3)
“Btr” ispit u donošenju lisice u polju. Položen ispit ovog tipa označava  se s “Btr”.
“SW”  specijalni ispit na krvnom tragu označava se plasmanom 1,2,3.  Oznaka SW označava 20-satni krvni trag, dok “SW/2” označava položen  krvni trag star 40 sati. Primjer: SW/2 2 (drugi n.r. na 40 sati starom  tragu)
“HZP” Jesenje ispitivanje na razini nacionalnog klupa, ispit na razini  Solmsa. Psima se ne upisuje nagrada već iza oznake ispita broj bodova  – HZP 170.
“VJP” ispitivanje za nacionalni klub pasmine, približan razini derbija,  nagrade se ne dodjeljuju, već se upisuju bodovi iza oznake ispita (VJP  69).
“VGP” završni ispit u obuci lovačkih pasa, za razliku od drugih ispita,  ovdje može biti ocijenjen i pas i vodič. Najvažnije discipline su: rad s  lisicom (na povodcu uz prepreku), rad na krvnom tragu, traganje u šumi,  grmarenje, traganje u obrasloj vodi i sl. Velika pažnja se poklanja  obučenosti i poslušnosti psa. Psi koji postignu zapažene uspjehe uvode  se u “Knjigu o porijeklu njemačkih lovačkih pasa”. (DGStB). Tim su  ispitom dokazali svoju svestranu upotrebljivost te dobivaju oznaku VGP  1,2,3.
“KS”  je titula koja se dopisuje ispred imena, a dobivaju je svi psi koji su  položili specijalni ispit Dr. Klemann. Samim time stekli su pravo na titulu  “Kurzar siger - KS”, odnosno “kratkodlaki pobjednik”. Treba spo menuti da je ovaj ispit najsloženija provjera lovačkih sposobnosti  njemačkog kratkodlakog ptičara. Održava se svake parne godine.
“IKP” Međunarodni ispit u polju i vodi za njemačke kratkodlake ptičare  organizira se u jesen svake neparne godine u listopadu, ispit je na razini  Solmsa, a dodjeljuju se titula IKP 1,2,3 prema rezultatima psa.

Njemačka kratkodlaka ptičarka čiste njemačke linije Hege Haus markira prepelicu.

 

Portal

Divljač i Psi

Inauguracija prve hrvatske predsjednice, gospođe Kolinde Grabar Kitarović  15. veljače 2015. godine bio je povijesni događaj za Republiku Hrvatsku i sve njezine  građane jer su prvi puta u povijesti dobili hrvatsku predsjednicu. Osim toga taj datum posebno značenje ima za hrvatske lovce, jer je ona rođena i  odgojena u obitelji lovaca.

Naime, javnosti je malo poznato da je njezin otac Branko Grabar istinski  ljubitelj lovstva i lova u Primorsko-goranskoj županiji. Tako je naša  predsjednica još u svojim najranijim danima upoznala čari, zavodljivost i  ljepotu prirode, ali i odgovornost čovjeka prema tim darovima koje nam je Bog  podario u Lijepoj Našoj. Ovo je prvi put da netko iz obitelji hrvatskih lovaca  obnaša tako iznimnu državničku funkciju neposredno izabran od hrvatskog naroda,  a hrvatski su lovci neraskidivi dio tog hrvatskog korpusa te su u najtežim  danima za Hrvatsku, od 1991. do 1995. godine, dali ogroman doprinos u  Domovinskom ratu.

Opravdana su, dakle, očekivanja hrvatskih lovaca da će naša predsjednica  tijekom petogodišnjeg mandata naći vremena da primi izaslanstvo hrvatskih lovaca  – dragovoljaca Domovinskog rata.

Mladan VIDOVIĆ, mag. iur +

Izvor: Glas lova i ribolova

Portal

Divljač i Psi

Nikako ne propustite vrhunsko europsko lovno štivo na svim kioscima - Dobra kob!

 

GORANSKA PITANJA
Zašto vuk nema status medvjeda?
Ako vučji čopori u Gorskome kotaru nastave s ovakvim tempom, za kraće
vrijeme nestat će već dobrano ugrožena populacija srneće divljači

Piše ing. Romeo Mance

 

REMONT PARAGRAFA NA TAPETU PRIJEDLOG NACRTA ZAKONA O LOVSTVU
Lovozakup državnih lovišta 10 godina
● Dopušten lov lukom i strijelom
● Psi i mačke lutalice "na uzdi"
● Liske se ne smiju loviti vabilicom

TURISTIČKI LOV NA SRNJAKA
Kod nas sezona počinje 1. svibnja, a u Mađarskoj 16. travnja

EUROPA
NA RUTAMA SAFARIJA
U carstvu španjolskog kozoroga

Piše Đivo Ćurlica

 

SUŽIVOT DIVLJAČI
Srne se žale na "mobing"

Piše ing. Brankica Šošić

 

EKSTRANOVITETI NA LOVAČKOM TRŽIŠTU
NiteSite paleta optike "uživo" samo u Splitu
● Lovačkoj kameri ne može pobjeći ništa živo!
● S lampom P16 veprovi nemaju šanse

TURISTIČKI LOV
Na vagi zec ili vepar
Naša lovišta nisu dovoljno kurentna u odnosu na europska jer preferiramo
odstrjel trofejno slabih veprova umjesto lova na sitnu divljač

Piše ing. Viktor Šeg

GORANSKI PROJEKTI
Europa želi čuti pjev tetrijeba gluhana

Piše prof. Ante Šoić

 

KINOLOŠKI SPEKTAKL
Defile 100 ljepotana u Karlovcu

Piše Sanja Buva

 

PAS S KARAKTEROM TONKE ALUJEVIĆ

FELJTON U POVODU 90. OBLJETNICE HLS-a:

 

BALISTIČKI DVOBOJ "BEKE" I "SOKOLA"


 
Portal

Divljač i Psi

Karlovac - Grad susreta u srcu Hrvatske kojem je lovstvo i lovni turizam, uz ribolov, prema nacionalnim smjerovima razvoja turizma primarni i sekundarni turistički proizvod, također je centar hrvatskog i dijela europskog obrazovanja mladih stručnjaka u lovstvu na Veleučilištu u Karlovcu kroz smjer studij Lovstva i zaštite prirode. Tako uz epitete najljepšeg grada kontinentalne Hrvatske na početku Panonske Hrvatske sigurno postaje i grad kampus koji će unaprijediti hrvatsko lovstvo.

Karlovac - Grad Susreta i najljepši grad kontinentalne Hrvatske.

 

Tekst pripremio: Tomislav Dumić mag.ing.agr. asistent

Svjesni činjenice da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak Republike Hrvatske, kao i činjenicu da u Hrvatskoj, ali ni susjednim zemljama ne postoji studijski program koji bi objedinio interdisciplinarna znanja iz područja biologije, šumarstva, veterine, poljoprivrede, prava, ekonomije, sociologije i dr. znanosti, toliko važnih za stjecanje specifičnih znanja bitnih za kvalitetno obavljanje poslova u lovstvu i zaštiti prirode, 2000. godine na Veleučilištu u Karlovcu pokrenut je ovaj jedinstveni studij u Hrvatskoj ali i jugoistočnoj Europi.

vuka

Stručni preddiplomski Studij lovstva i zaštite prirode traje 3 godine (180 ECTS), a završetkom studija stječe se titula prvostupnik inženjer lovstva i zaštite prirode (bacc.ing.agr.). Misija ovog studija, osim promocije zaštite prirode, je i promocija lovstva kao znanosti, struke i djelatnosti koja se bavi uzgojem, zaštitom i iskorištavanjem divljači, ali isto tako i zaštitom svih biljnih i životinjskih vrsta koje u tom staništu obitavaju, kao i zaštitom i unapređenjem samog staništa.

            Na Studiju, koji se izvodi kao izvanredan studij, studiraju studenti različitih stručnih profila. Osim studenata sa završenom srednjom školom na studiju studiraju magistri prava, agronomije, povijesti, filozofije, inženjeri strojarstva, diplomirani ekonomisti, doktori veterinarske medicine i dr., iz svih krajeva Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Dakle, radi se o Studiju koji ima  međunarodni karakter i koji je međunarodno certificiran s visokom ocjenom od strane International Education Society sa sjedištem u Londonu (IES). Nakon završetka studija naši studenti dobivaju međunarodni IES certifikat.

Pokretanjem ovako suvremeno koncipiranog studijskog programa, otvorena je mogućnost trajnog usavršavanja, odnosno pristup obrazovanju i postizanju kvalifikacija uz rad, što je jedna od bitnih intencija europskog obrazovnog sustava.

Karlovački parkovi u kojima studenti mogu učiti, šetati ili provoditi slobodno vrijeme.

 

            Studijski program lovstva i zaštite prirode izvode nastavnici Veleučilišta, sveučilišni profesori, ali i stručnjaci iz gospodarstva od kojih su mnogi i međunarodno priznati stručnjaci. Ovakav studijski program popunjava prazninu u vertikali lovne struke i djelatnosti vezanih za zaštitu prirode, povezujući struku i djelatnost sa znanošću, istraživačkim radom i planiranjem, za što su nadležni znanstvenici i stručnjaci koji su diplomirali na sveučilišnim studijima. Visoka razina kvalitete studija koju smo postigli omogućila je našim studentima, mogućnost vertikalne migracije sa razine stručnog preddiplomskog studija na diplomske i doktorske sveučilišne studije pa tako nakon završetka Studija lovstvo i zaštita prirode studenti mogu nastaviti svoje obrazovanje na stručnim specijalističkim studijima koje izvodi Veleučilište u Karlovcu ili neko drugo visoko učilište u RH, ali i na diplomskim sveučilišnim studijima kao što su npr. studij Lovstvo i pčelarstvo na Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta u Osijeku ili studij Lovstvo i ribarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

            Danas, na Studiju studira 225 studenta, pri čemu je u ovih četrnaest godina diplomiralo 381 inženjera lovstva i zaštite prirode, od kojih se većina vrlo uspješno uključila u provođenje raznih stručnih poslova u području lovstva i zaštite prirode, a neki od njih su danas vrlo aktivni i u međunarodnim asocijacijama.

Pontonski most na Korani - jednoj od četiri rijeka koje prolaze kroz Karlovac.

Portal

Divljač i Psi

 

 

 

 

Foto izvor: hubertushuntingtours.com

…da bismo imali ovakve muflone, gospodarili njima i bili poznati u lovačkim krugovima po najboljim ako ne, bar vrhunskim trofejima. (I ne samo muflone)

Za sve to smo imali predispozicije, u jednom trenutku se naziralo i u kratkom periodu sve ambicije gotovo nestale.

Pelješac, Senj, Dugi Otok, Ploče, Biokovo.. sve su to onih osamdesetih nastala lovišta kao potencijalno izvrsna lovišta za uspješan uzgoj muflonske divljači. Određena i zavidna kvaliteta se dogodila, izvanredni trofeji su uzgojeni i stečeni, sve je izgledalo sjajno.

Međutim prije nekih dvadesetak godina, a sve tamo oko rata, ne samo da je uzlazna putanja zaustavljena nego je sve što je bilo vezano za muflone u tim vrsnim lovištima skoro pa počelo nestajati, a pogotovo zadnju dekadu.

Pokoja solidna trofeja koja spontano padne  povremeno, nije nikakva proljetna lasta već samo splet okolnosti.

Ono što u lovu zovu srećom, međutim zaboravlja se da 90 % sreće čini – znanje !

Dali smo sami sebi postali neprijatelji, dali je previše velik pritisak na to malo divljači što imamo je teško dati pravi odgovor ali jedna stvar je neosporna, ne zna se gospodariti – generalno !

A moguće i da nema interesa.

Pa se pitamo, a zašto nema interesa kad je lovstvo unosna privredna grana koja bi trebala biti jedan solidan i znatan prihod i lovozakupcima, i državi i STRUČNIM ljudima koji bi u lovstvu radili i svojim znanjem uzgojili ovakve primjerke i kapitalce kojima bismo itekako konkurirali u svjetskoj ponudi.

Bojim se da u udrugama nema sreće u tom kontekstu.

Tih nešto više od 1000 lovišta kojim gospodare udruge jesu kapacitet i imaju potencijala ali tko bi zadovoljio 30 ili 60 članova koji bi svi solidarno željeli imati eventualno takvu trofeju i loviti takvo grlo. Za smiješno nisku članarinu i poneke bodove.

Što bi udruzi uopće značio neki solidan imaginarni prihod od prodaje recimo 3-4 takva super kapitalca po 8000 - 9000 eura.

Ništa, svačije-ničije.

Tko zna gdje bi prihod ishlapio ?

U zakup sigurno ne bi jer su cijene ionako smiješne.

Usuditi se privatniku zakupiti lovište je postala hrabrost vrijedna ratnog odlikovanja.

Što znači zakupiti lovište i početi njime gospodariti, nabaviti matični fond odličnog genetskog potencijala, imat viziju uzgoja i bavljenja privrednom granom zvanom lovstvo, kad se sve ruši jednim krivim potezom.

Dali administracije, dali vlasnika zemlje, lokalcima i šerifima,  lovokradicama ili jednostavnom migracijom, a i vuk je tu negdje ali ipak mislim ne toliko bitan. Postoje načini  za vuka.

Pa tko je toliko hrabar da nabavi nekoliko muflona ovakve vrijednost i potencijala i pusti ih u slobodnu prirodu. Otprilike 3-7 dana života ! Potom trajni nestanak

 

Dobra Kob br. 162, str. 79: „ …U međuvremenu, na drugoj strani, u dijelu Iločkog vlastelinstva Odaleschija, osnovana je nova, brojna kolonija muflona, još tad malo poznate divlje ovce na prostoru Banovine. Čuvari su na vlastelinstvu ogradili lovište s muflonima, što je i razlog zbog kojeg su se i uspjeli zadržati i sačuvati. Jer u protivnom, čim bi muflon izašao iz gatera, u tren bi poginuo“

 

Što se nedavno dogodilo u Otočcu, ljudi očito dobre volje ali bez znanja su naselili jelena u slobodnu prirodu i sad se čudom čude što ih nema ?!

 

Genetika, selekcija i uzgoj

 

Potpuno je pogrešno govorili o „nabildanim“ muflonima. Takvim špekulacijama su skloni zavidni, oni koji ne poznaju pojmove genetike selekcije i uzgoja. Pogrešno je misliti da je bitno nabaviti kvalitetne ovnove a da se pri tom zaboravljanju ženke.

Šteta da se u Hrvatskoj ne posluša glas struke već je udruga građana postala mjerilo za sve što se događa u i oko lovstva.

Ovakvi mufloni (i ne samo oni)  dobivaju se radom, trudom, odricanjem. Prvenstveno odličnom genetikom koja nama trenutno nedostaje i beskompromisnom selekcijom do treće godine.

Dogodi se da tu i tamo se naseli pokoji par muflona a onda se shvati da u šestoj godini nosi 185 točaka a što je nastala šteta za sva vremena.

Također se tu i tamo sporadično opet negdje nasele mufloni bez kontrole i savjetovanja koji opet netragom nestanu , krivac je doista ponekad predator, a ponekad su simptomi nestanka simptomatični ali ih se ne definira niti liječi.

U zadnje da je krpelj uzrok brojnih uginuća i nestanka. Moguće !

Ali krpelja ima svugdje, bilo ih je i prije i vjerojatno ne zaobilaze Češku ?

Neosporna je činjenica da smo i ono malo potencijala što smo imali – izgubili i da se po tom pitanju ništa ne radi.

Ma koliko god se na lokalnim izložbama šepurili materijom o kojoj se i ne zna tako puno. I pokušava dokazati laicima nedokazivo.

I ako ostane tako, muflone kao sa ovih slika moći ćemo samo tražiti po internetu i slušat zlurade priče kako to nije to…

Tekst: Viktor Šegrt

Fotografije: Ivan Sokolović

Velika Gorica je 28.03.2015. godine bila je mjesto okupljanja vrhunske lovne kinologije u Hrvatskoj na kontinentu. Prestižni međunarodno priznati FCI kinološki suci Nenad Vujanović, Zlatko Piteša, Nenad Jagodić i predsjednik sudačkog žirija Hari Herak koji je ujedno i uvodnim riječima otvorio ovu prestižnu manifestaciju i na početku još jednom čestitao našem aktualnom svjetskom prvaku u radu pasa ptičara gospodinu Ivanu Stojkovskom. Sami tereni i organizacija ove CACT manifestacije u radu pasa ptičara u polju bez odstrjela je bila na vrhunskoj razini. Kancelariju i upise pasa te svu administraciju odradio je vrhunski gospodin Ivan Sokolović koji je sve takmičare kontaktirao i ranije kako bi se točno znalo koliko sudionika ima i koliko terena je potrebno a uz to odradio i fotografiranje po terenu sa slikama koje se nalaze u prilogu. Ukupno je utakmici pristupilo 36 pasa razmještenih u 3 baterije i to 2 baterije kontinentalnih ptičara koje su sudili Herak i Piteša te 1 baterija otočnih ptičara gdje su sudili Jagodić i Vujanović. Ukupno je čitavu manifestaciju pratilo preko 50 gledatelja i te iskusnih sadašnjih i budućih lovnih kinologa.

Ono što je svima, kao i prošle godine bio najveći najdraži izazov u Velikoj Gorici je obilje prirodne divljači gdje u gotovo svakom turnusu uz divlje fazane i trčke bio po jedan ili nekoliko repova zeca i grla srneće divljači. Prema riječima najtrofejnijeg svjetskog lovnog kinologa Harija Heraka ovakvi tereni bez problema mogu zadovoljiti kriterije za rang svjetskih i europskih prvenstava gdje bi mnogi psi trebali veliko znanje i iskustvo da uopće završe turnus i realiziraju divljač a tek onda da se dokažu kao svjetski prvaci.

Konačno je manifestacija završila s dvije odlične ocijene dvaju oštrodlakih ptičara i to Tima gospodina Siniše Bireka i Arisa gospodina Zorana Postića gdje je samo za dodjelu pehara, ne kao baraž jer je CACT utakmica, pogledano u nekoliko petlji i postavljanja na vjetar koji pas će biti popularno rečeno pobjednik dana. Ovoga puta je to pripalo gospodinu Postiću i njegovom Arisu.

Među otočnim ptičarima prvo mjesto u bateriji pripalo je psu Feniks Gradinska dok su sin i otac Gmižić te gospodin Štefo Radanović uzeli drugo, treće i četvrto mjesto.

Na kraju možemo zaključiti kako su vikend prije Karlovac, te sada Velika Gorica, sa svojim kinološkim društvima pokazali da kontinentalna kinologija sa svojim vrhunskim terenima i obiljem prave i raznovrsne divljači polako ali sigurno ponovno postaje centar hrvatske ali uskoro ponovno i europske lovne kinologije.

Rezultati po baterijama:

 Utakmica:

 

 

Portal

Divljač i Psi

Karlovac nastavlja po strategiji razvoja lovnog turizma

Kup „ALKA“ međunarodna utakmica pasa ptičara u polju bez odstrjela divljači

U skladu sa netom donesenom i usvojenom Strategijom razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije Karlovac je ponovno bio kontinentlno središte okupljanja lovnih kinologa iz Europe i Hrvatske. Točnije i konkretno navedeno u Strategiji razvoja lovnog turizma jasno je navedeno Strateškim ciljem  2. koji je Održivo upravljanje lovištima i jačanje kapaciteta za lovstvo i lovni turizam te Prioritetom 1. koji je Bavljenje održivim lovnim turizmom u skladu s europskim smjernicama zaštite prirode i okoliša i Mjerom 2. koja glasi Organiziranje utakmica lovačkih pasa bez odstrela divljači strategija je dobila i svoj jasan smjer na terenu.

Ponovno su karlovačke ravnice u srcu Hrvatske pokazale svu ljepotu i dobru organiziranost kako promovirati održivi lovni turizam bez odstrjela divljači koji danas ima ogroman broj pobornika i uporište u uredbama Vijeća Europe. U organizaciji KD „Karlovac“ a pod pokroviteljstvom grada Karlovca gdje se ponajviše valja zahvaliti karlovačkom gradonačelniku prof. Damiru Jeliću koji je još 2009. godine prvi puta prepoznao važnost razvoja lovnog turizma na području Karlovca i dao podršku ovom i nekolicini sličnih projekata, ovaj međunarodni skup lovnih kinologa sakupio je preko 50 sudionika od Praga, Češke pa sve do Slovenije.

Karlovačke ravnice u srcu Hrvatske - draganićka ravna polja.

Manifestacija je započela kao što i doliči ovom međunarodnom rangu, uz podizanje hrvatske zastave i himnu „Lijepa Naša“ nakon čega se pristupilo ždrijebanju. Takmičari su podijeljeni u baterije kontinentalnih i otočnih ptičara te raspoređeni na području otvorenih nizinskih lovnih terena lovačkog društva „Orlovac“ i lovačkog društva „Draganić“. Suci ove prestižne manifestacije pod paskom kinološki međunarodno priznate FCI organizacije bili su 25-tero struki prvak Svijeta u radu pasa ptičara Hari Herak, prokušani karlovački sudac na međunarodnoj razini Davorin Andrijašević i pasionirani kinolog i uzgajivač kratkodlakih njemaca gospodin Zlatko Piteša iz Zagreba.  Samoj manifestaciji dodatno je težinu dalo i sudjelovanje dvojice svjetskih prvaka. Dvostrukog prvaka Svijeta u Sv. Hubertu gospodina Davora Gmižića i aktualnog prvaka Svijeta u radu pasa ptičara Ivana Stojkovskog te višestruke prvakinje u radu engleskih ptičara i vlasnice uzgajivačnice Vis Tranquila Vlatke Dvorakove koja je u Karlovac došla iz daleke Češke.

Češka natjecateljica Vlatka Dvorakova vlasnica uzgajivačnice engleskih setera Vis Tranquail među kojima je velik broj višestrukih šampiona u radu.

 

Sudac Hari Herak i voditelj manifestacije na terenu te provoditelj lova za LD "Draganić" Stjepan Barković.

Na kupu su još sudjelovale dvije kinologinje i to Nikolina Koščević iz Velike Gorice sa oštrodlakim ptičarom Ringom od Postića s kojim je napravila izvanredan turnus i malo je nedostajalo do velikog rezultata no ostvarila je zavidni PPO te Petra Dežman iz Slovenije sa vižlanom Luxom koji ovoga puta nije imao dovoljno sreće. Među ostalima također svakako valja istaći sada već među engleskim ptičarima iskusnog Ivana Gligoru a među kontinentalnim ptičarima Zorana Postića čiji je oštrodlaki njemac Asko-Brik ostavio veliki dojam na suca no nažalost niti u doradi nije mu se osmjehnula božica Dijana. Pojedinim psima su trčke u paru pomogle a i odmogle da se plasiraju do kraja.

Iskusni lovac, lovni kinolog i natjecatelj Zoran Postić sa oštrodlakim njemačkim ptičarom Asko-Brikom nakon impresivnog turnusa. 

Na kraju valja zaključiti kako se i ovoga puta pokazalo da je sitna divljači i karlovačka ravnica istinski nositelj razvoja lovnog turizma ovoga kraja, gdje uz trčke, fazane, divlje patke, prepelice i šljuke i zečeve još valja poraditi na dobrim srnjacima kako bi stvorili vrhunsku lovnu destinaciju širih razmjera.

Konačan rezultat bio je slijedeći:

Kontinentalni ptičari

Potvrda prirođenih osobina – Ringo od Postića, oštrodlaki njemački ptičar, vodič Nikolina Košćević, Velika Gorica

Potvrda prirođenih osobina – Hojrtlund Dante, oštrodlaki njemački ptičar, vodič Bojan Valenčić, Slovenija

Otočni ptičari:

  1. mesto CACT/CACIT  - Aleks, engleski seter, vodič Vlatka Dvorakova, Češka
  2. mjesto RCACT/RCACIT – Chat vis Tranquila, engleski seter, vodič Davor Gmižić, Velika Gorica
  3. mjesto 3 odličan – Arakain del Jimmy, engleski seter, vodič Vlatka Dvorakova, Češka

 

Pobjednici i suci kod otočnih ptičara.

 

 

Portal

Divljač i Psi

Na posljednjoj županijskoj skupštini Karlovačke županije održanoj 03.03.2015. godine usvojena je prva Strategija razvoja lovnog i ribolovnog turizma na području Republike Hrvatske za područje Karlovačke županije. Izradu ovog izrazito važnog strateškog dokumenta bez kojeg se neće moći povući novac iz mjera ruralnog razvoja koje se sada trebaju otvoriti, ali se nebi mogao povući novac i iz fonda za razvoj turizma i europskih fondova, koordinirala je Razvojna agencija Karlovačke županije „Karla“. Za sudjelovanje u izradi bili su pozvani svi dionici lovnog i ribolovnog sektora od lovnih i ribolovnih udruga preko udruga zaštite prirode, Veleučilišta i studija lovstva te svih onih koji su se željeli aktivno uključiti u rad. Konačno radnu skupinu za lovni turizam činilo je 18-tero ljudi među kojima je bilo magistara i doktora veterine, inžinjeri šumarstva, inžinjeri lovstva i zaštite prirode, inžinjeri agronomije, javna ustanova za zaštitu prirode, županijski lovački savez, privatni ugostitelji i članovi lovačkih udruga. Na isti način je bio sastavljen i dio vezan oko ribolovnog turizma koji je predvodio magistar fizike  i budući doktor znanosti u slatkovodnom ribarstvu te županijski vijećnik Goran Jakšić, dok je lovni dio koordinirao diplomirani inžinjer šumarstva Viktor Šegrt direktor Razvojne agencije „Karla“ sukladno odluci župana Ivana Vučića koji je i donio ovu stratešku odluku o izradi ovog važnog dokumenta. Izrada ove strategije započela je još u ožujku prošle godine na čijoj je prezentaciji bio i mr.sc Domagoj Križaj, pomoćnik ministra u Upravi za lovstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, koji je dao vjetar u leđa izradi ovog dokumenta te također stavio na raspolaganje svu pomoć svoga resora na državnoj razini. Valja istaći da je ova strategija u skladu sa Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske koja je aktualna do 2020. godine te će kao sektorska strategija Karlovačkoj županiji omogućiti da povuće novac u razvoju ova dva oblika selektivnog turizma koji su za karlovčane određeni kao primarni i sekundarni turistički proizvod, što znači da Karlovačka županija ima veliki potencijal koji će na ovaj način moći dodatno osnažiti sredstvima sa nacionalne i europske razine. Konačno, gotovo svi vijećnici u karlovačkoj županijskoj skupštini su sa pozitivnim riječima pohvalili i prihvatili ovaj važan strateški dokument sa željom da i na ovaj način doprinesu razvoju gospodarstva karlovačkog kraja. 

 

U ŠPICI Prvi donosimo očekivane promjene Zakona o lovstvu
■ Alohtona divljač ostaje na jadranskim škojima
■ Ukidaju se 30-godišnje koncesije na lovišta
■ U lov na divlje svinje s lukom i strijelom

SKANDAL Lovci optužuju nesavjesne vlasnike pasa
BRAČ Napušteni 'ljubimci' oderali janjce!

PROLJETNA INVAZIJA
■ Probudili se mali, ali opasni 'vampiri'
■ U gradskim naseljima lisice guštaju na 'švedskom stolu'

LOVAČKA TORBA S PROPISIMA NACRTA ZAKONA O ORUŽJU
■ S 18 godina lovac smije nabaviti lovačku pušku
■ Oružni list vrijedi 10 umjesto 5 godina
■ Ukida se postupak provjere druge puške
■ Stari lovci opet mogu puniti streljivo kod kuće


STIŠANA BURA Ekocid pod okriljem članka 13. Zakona o otocima
Zašto smo istrijebili kapitalne veprove

DALMACIJA U LICI
MIRKO BILJAK: Ulovio sam pravo pravcato srebro!

POVRATAK TRADICIJI
Siverićki lovci lovili zečeve razapetim mrežama

LOVAČKO TRŽIŠTE U NOVOM RUHU
■ Elektronički grijač štiti ruke od studeni
■ Termovizijske kamere 'glume' crvene točke
■ Ozonics upozorava na ljudski miris

ŠTORIJE TONKE ALUJEVIĆ
■ Mudri Lisko vridija je više od renola
■ Bili je pravi Ajax, svjež i mirisav

EKSTRA FELJTON DAVORA MARTIĆA U POVODU 90. OBLJETNICE HLS-a:
Dunav potopio kraljevsko lovište 'Belje'

Portal

Divljač i Psi

hostgator coupons 2013