Voljeli mi to priznati ili ne, ono što daje presjek svake djelatnosti, pa tako i lova i to prvenstveno kao gospodarske pa zatim turističke te rekreacijske i zaštitarske djelatnosti, je statistika. U svakom slučaju, kao jedina meritorna za svekoliko pučanstvo, lovna statistika u Hrvatskoj neosporno ima veliki značaj za državu i gospodarstvo jer ne smijemo zaboraviti da je divljač u vlasništvu Republike Hrvatske, i to od posebnog interesa, te ima svoju jasno propisanu vrijednost. Također ono što valja istaći je da se statistike za proteklu godinu nažalost donose na kraju ili pri kraju tekuće pa se ovdje može vidjeti koliko je 2014. godina bila lovno uspješna dok ćemo za 2105. godinu još morati pričekati. Kao neosporno prihvatljivi cijenik je svakako onaj od naše državne tvrtke „Hrvatske šume“ gdje možemo lako povući neke općenite paralele koliko je država Hrvatska zaradila ili barem trebala zaraditi računajući na mrsku recesiju iz koje sada vjerujemo da ćemo se uskoro izvući. Tako prema podacima Državnog zavoda za statistiku lovci su u lovačkim udrugama 2014. godine odstrijelili od sitne divljači 82.000 fazana, 28.000 zečeva, 117.000 razne pernate divljači, te 30.000 ptica močvarica. Pomnožimo li to sa aktualnim cijenama, fazani, čiji kljun u odstrijelu vrijedi 122,00 kn, to bi iznosilo 10.004.000,00 kn, zečevi po cijeni repa 466,00 kn donijeli su 13.048.000,00 kn, razna pernata divljač vjerojatno podrazumijeva najviše prepelica i šljuka te vjerojatno nešto sitno odstrjela trčke, kamenjarke, divljih golubova te uzevši brojku od 117.000 kljunova sa najgrubljim prosijekom između svih navedenih vrsta u iznosu od 128 kn bilo bi ukupno oko 14.976.000,00 kn. Na to ako se nadoda još 30.000 odstrijeljenih močvarica za koje možemo slobodno uzeti najčešće liske i divlje patke u nekom proizvoljnom omjeru 50:50 vrijednost bi bila 3.075.000,00 kn. Ono što se ovdje svakako mora istaći je brojka odstrijeljenih zečeva, za koju je vrlo upitno i jako diskutabilno je li ona zaista takva. Razloga tome je mnogo, a najviše onih iz svakodnevnog lova kada je pronaći mjesta u Hrvatskoj sa stabilnom populacijom zeca koja bi dala veću kvotu odstrjela, praktički nemoguće naći. Realno to su svega dva do maksimalno pet lovišta koja teško mogu dati ovu brojku koja je prikazana. Također u stvarnosti je cijena zeca 700kn, veća, tako da njegova financijska vrijednost bi nadaleko premašivala mnoge lovove na krupnu divljač koji nam i ovako ne stvaraju pozitivu. Kada se to sve na kraju zbroji, odstrijeljena sitna divljač trebala je donijeti hrvatskom gospodarstvu oko 41.103.000,00 kn. Neosporno lijepa svota novaca koja u stvarnosti nije ostvarena, no mogla bi se reinvestirati u unaprijeđenje lovstva i stvaranje novih radnih mjesta.

Kroz lov na krupnu divljač tijekom 2014. godine odstrijeljeno je 26.394 divlje svinje, 16.800 srna te 4.382 jelena. Svakako najbrojnija divlja svinja danas u Hrvatskoj nije samo divljač nego i pitanje uništavanja poljoprivrednih usjeva, naleta vozila te nažalost vrlo loše trofejne strukture. Također uzme li se u obzir da se lov na divlje svinje u gotovo 100% slučajeva prodaje kroz paušalni lov jasno je da trofeje ima u promilima. U prosijeku odstrjel svinje se kreće od 300-500kn, u ovoj cijeni ne uzevši u obzir trofejne veprove. No i u tom slučaju a prema zadnjem popisu trofeja iz 2009. godine godišnje svega padne 30-tak trofejnih grla veprova što je kap u moru dobitka naspram realnog gubitka prvenstveno od šteta. Također ne zaboravite da trofejnog vepra čekamo najmanje sedam godina kako bi postigao trofejnu zrelost! Uzmimo li u grubo, divlja svinja bi tako sa ovom brojkom odstrjela donijela 11.000.000,00kn no valja računati da štete koje učine godišnje premaše i nekoliko stotina miliona kuna tako da sa njom imamo čisti veliki gubitak.

Što se pak tiče srneće divljači i ovdje nažalost prevladavaju paušalni lovovi koji ponovno upućuju na slabiju trofejnu strukturu a cijene lova se kreću od 4.000,00kn. Svakako ovdje se moraju uračunati i odstrijeljene srne čija je okvirna vrijednost oko 200,00kn. U nekom prosijeku bi brojka od 16.800 grla srneće divljači vrijedila oko 4.000.000,00kn. Uz to početkom lova na srneću divljač malo je mjesta koji mogu sigurno ponuditi srnjake preko 130 CIC točaka što su se uvjerili mnogi lovci željni trofeja a ne mesa. Zaključno, kod krupne divljači dolazi se do jelenske divljači koja u Hrvatskoj po nekom nepisanom pravilu nosi titulu izrazito vrijedne divljači koje je odstrijeljeno 4.382 grla. U ovom slučaju valja imati na umu dali se gleda na meso ili trofeju jelenske divljači s obzirom da nije lako pronaći mjesta koja nude desetke grla jelenske divljači u medaljama. Svakako valja imati na umu i onih nekoliko odstrjeljenih među lovcima članovima udruga od okvirno 200-tinjak CIC točaka čija bi tržišna vrijednost bila cirka 40.000,00kn no novac je u ovom slučaju zamijenjen „bodovima“. Naravno, kao i kod srneće divljači gdje se vrši odstrjel srna tako se i kod jelenske divljači vrši odstrjel košuta čija je vrijednost u prosijeku 500,00 kuna. U tom slučaju bi odstrijeljena jelenska divljač u Hrvatskoj mogla okvirno vrijediti oko 20.000.000,00kn. U ovom slučaju kod jelenske divljači se kao i kod divljih svinja valjaju u obzir uzeti i sve veće štete, te povećanje kvantitete a ne kvalitete grla (primjeri velike brojnosti o kojima se pisalo u Slavoniji), pa joj vrijednost time drastično i pada. Ukupna vrijednost krupne divljači prema tome bi iznosila oko 35.000.000,00kn čemu se moraju oduzeti i velike štete u poljoprivredi i na usjevima. Zajedno bi tako sitna i krupna divljač odstrijeljena po udrugama mogla iznosti 76.000.000,00kn ili deset miliona eura.

Najčešća lovina koja gospodari sama sobom te ne donosi profit uz stvaranje ogromnih šteta, nažalost i bez unificirane prodaje mesa.

Ono što se u oba slučaja lova na sitnu i krupnu divljač mora uzeti u obzir je da u Hrvatskoj lov generalno dijelimo na dvije vrste.  Prvi je onaj lov na „bodove“, i u toj vrsti lova je odstrijeljena, gore navedena divljač okvirne vrijednosti desetak miliona eura. U lovu pomoću „bodova“ pravo na divljač po udrugama se stječe na osnovu dobivenih „bodova“ koje nemaju zakonom propisanu vrijednost nego su rezutat internih propisa unutar lovačkih udruga a dobivaju se proizvoljnim procijenama na osnovu radnih akcija koje se provode nedjeljom i blagdanima. Dodatni bodovi se pak stječu također na osnovu internih propisa tko donese vlastitu motornu pilu, traktor te ostalu mehanizaciju ili neki alat. Ovaj tip lova na „bodove“ i radne akcije nedjeljom i blagdanima naslijeđe je iz vremena Jugoslavije i sve teže se nosi sa modernim vremenima u samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj zbog košenja sa vremenskim mogućnostima radnih ljudi, ali i u jednu ruku kršenjem određenih svjetonazorskih prava kada oni lovci koji nedjelju i blagdane žele provesti u Crkvi ili sa obitelji na ovaj način bivaju zakinuti za „bodove“ od radnih akcija jer na njima ne sudjeluju.

Drugi tip lova je onaj koji se vrši u lovnom turizmu i koji se za sada uglavnom spominje u razgovorima no nažalost hrvatskom gospodarstvu ne donosi onu dobit koju bi to zaista i trebao. Svakako što se uskoro mora učiniti je ozbiljan zaokret u politici vođenja lovstva gdje ćemo donošenjem strategije hrvatskoga lovstva, te domoljubnim i razvojnim idejama u lovstvu, stvoriti radna mjesta za mlade stručnjake, dodatno pokrenuti pokleklo gospodarstvo države ali i neosporno ostaviti dovoljno lova za uživanje hrvatskih lovaca na vlastitoj djedovini.

Portal

Divljač i Psi

Završetak sezone sokolarenja ovoga puta bio je u našem sigurno najspoznatijem lovištu "Zelendvor". Kvaliteta terena i divljači već svima nadaleko poznata i ovoga puta ponudila je vrhunske uvijete za sokolarenje sokolarima iz Njemačke, Austrije Italije, Slovenije i Hrvatske. Prevaliti i preko 500 kilometara u jednom smjeru da bi se uživalo u letu sokolarskih ptica bez da se i ulovi, sasvim je normalno, pogotovo za naše prijatelje iz nekih susjednih europskih zemalja kao što je na primjer Njemačka, koja nažalost kao i ostatak zapadne Europe nema ili ima vrlo malo terena za sitnu divljač jer ih je "pojela" intenzivna poljoprivreda te su sada gole kao "mjesečeva površina" a sitne divljači ima u malim naznakama. S druge strane Hrvatska, koja ima sreću u nesreći, gdje poljoprivrede nema a vrhunski su uvjeti za uzgoj i lov sitne divljači već godinama u hrvatskom lovstvu ide u pogrešnom smjeru nekih izmišljenih trofej i krupne divljači koje niti razvijaju lovni turizam niti nam donose profit, izuzev velikih šteta. U konačnici, ovaj vrhunski da sokolarenja završio je sa preko 50 podignutih kljunova fazanske divljači za sokolarske ptice, sa konačnim ulovom od dva kljuna. Kao što se već puno puta ponovilo i sada je dokazano kako ova kulturna baština sokolarskog lova pod zaštitom UNESCO-a nema utjecaja na okoliš i divljač a evidentno ima ogroman potencijal u hrvatskim lovištima za razvoj lovnog turizma. Možemo samo zaključiti da je i ovoga puta "Zelendvor" pružio vrhunske uvijete za sokolarenje ali i ponovno se pokazalo da moramo što prije stvoriti strategiju razvoja lovstva i obnoviti fondove sitne divljači koja nas jedino može izvući i iz ogromne recesije u koju nam je upao i lovni turizam.

Portal

Divljač i Psi

 

Bez obzira na netipične i vrlo tople zime (danas 15-16 stupnjeva Celzija) lov na lisice je izrazito težak, no i izrazito nužan za očuvanje u Hrvatskoj nažalost niskog fonda sitne divljači. Ono što ovoj vrsti lova svakako daje dodatnu vrijednost, je i kada se on odvija na način pomoću surog orla, odnosno sokolarenjem. Ovaj tradicionalni način lova koji je pod zaštitom UNESCO-a kao Nematerijalna svjetska kulturna baština te kulturna baština u Republici Hrvatskoj dobiva novu sferu i u pomoći kod redukcije predatora. I ovoga puta naš, odnosno svjetski najtrofejniji lovac, lovni kinolog i sokolar Hari Herak je sa svojom orlicom Ellom u kombinaciji sa parson russel terijerkom iz vlastitog uzgoja po imenu Beyonce od Heraka uhvatio još jednu lisicu i pomogao starim i mladim zečevima, fazanima i poljskim jarebicama. Možemo na kraju samo zaključiti da sokolarenje dobiva i nove dimenzije u Hrvatskom lovstvu a mladi i stari lovci, bez obzira lovili sa sokolarskom pticom ili puškom bi trebali više vremena posvetiti lovu na lisice i ostale predatore kako bi pomogli našoj sitnoj divljači.

Hari Herak i Beyonce od Heraka koja je istjerala još jednu lisicu za suru orlicu Ellu.

Sura orlica Ella na uhvaćenoj lisici. Još više sitne divljači u hrvatskim lovištima......

Portal

Divljač i Psi

 

 

Karlovačka fazanerija „Dajnica“, u vlasništvu lovne agencije „KA-LOV“ iz Karlovca koja je otvorena pred dvije godine sredstvima dobivenim na natječaju za razvoj lovstva Karlovačke županije koja je karlovački župan Ivan Vučić dodjelio za ovaj projekt u svrhu razvoja lovstva i lovnog turizma. Rad fazanerije je tijekom 2015. godine prepoznala i Hrvatska banka za obnovu i razvoj koja joj je dodijelila dodatna kreditna sredstva za proširenje na 7.000 kljunova fazanske divljači te oko 2.000 kljunova trčki. Trenutno u karloačkoj fazaneriji tvrtke "KA LOV" mogu se pronaći najkvalitetniji fazani u široj regiji o čemu se lako uvjerite i na vidu ispod.

Za pokretanje videa kliknite na fotogarfiju!

Portal

Divljač i Psi

 

 

 

Ponovno donosimo novi izvrstan članak i fotografije uvaženog lovnog kinloga i FCI kinološkog suca te dugogodišnjeg uzgajivača istarskih kratkodlakih goniča iz Karlovca mag.ing.agr. Dražena Matičića iz Karlovca.

Lovački pas slika pastel psa IGK autor Vlado Barić.

Istarski kratkodlaki gonič je uzgojen i obučen za lov na nekoliko različitih terena:

  1. Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima,
  2. Brdsko-gorski predjeli šuma ispresijecani livadama, čistinama i naseljima,
  3. Brdsko-gorski predjeli obrasli velikim kompleksima šuma,
  4. Krški predjeli.

 

1.1.        Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima:

Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima/prometnicama i drugim urbanim objektima svode mogućnost i dužinu gonjenja na minimum. Tu često na samom početku ili nakon par minuta divljač nailazi na put/prometnicu, naselje, ograde, okućnice, ljude, domaću stoku i prometovanje raznih vozila. Ako pas i podigne divljač s loge, ista u progonu čini zagonetne skokove koje pas teže razazna ili divljač pretrčava prometnice, što je opasno ne samo za divljač, promet i psa već i za sigurnost ljudi u prometu. Na takovim terenima je teško loviti s istarskim kratkodlakim goničem, psi se kvare u svom radu, a to nisu niti tereni za održavanje kinoloških ispita i utakmica u radu pasa goniča.

1.2.        Brdsko-gorski predjeli šuma ispresijecani livadama, čistinama i naseljima:

Ovi tereni smanjuju ustrajno i neometano gonjenje. Ljudi i domaća stoka remete rad istarskog kratkodlakog. Zbog toga je gonjenje na ovim trenima smanjeno s proporcionalnim smetnjama.

1.3.        Brdsko-gorski predjeli obrasli velikim kompleksima šuma:

Ovo su idealni tereni za rad kvalitetnog istarskog kratkodlakog goniča. Podloga/tlo ovih terena najbolje je i najduže zadržava mirisne tragove svih vrsta  divljači. Ako je hladovina, isparavanje tragova je usporeno zbog stalne prisutnosti vlage. To pogoduje da je miris divljači i sam trag intenzivniji i trajniji. Šumsko tlo je prohodno, prekriveno travom i lišćem, koje pogoduje nesmetanom kretanju psa bez ozljeda šapa. Nije zanemariva okolnost da je u tim prostorima zrak bogat kisikom koji je vrlo važan faktor za pse trkače-goniče.

Nema značajnih prometovanja šumskim prometnicama i nema naselja i ljudi koji bi prekidali gonjenje. Ovakvi tereni su idealni za dobro i pravilno lovljenje istarskim kratkodlakim goničem posebno divlje svinje pod uvjetom da lovac poznaje premete divljači u lovištu u kojem lovi.

1.4.        Krški tereni:

Krški tereni bez gustih naselja, predstavljaju dobar preduvjet za rad istarskog kratkodlakog goniča. To su vrlo suhi tereni. Mirisni se tragovi divljači zadržavaju u smanjenoj jačini i brže nestaju (podloga, kamen,pijesak,suha zemlja te sunce i vjetar čine svoje). Ovi tereni su redovito obrasli makijom sa dosta neprohodnih mjesta i prepreka od suhozida. U savladavanju takovih prepreka iscrpljuje se pas i divljač, a tada dolazi i do ozljeda nogu psa i glave psa. Uobičajeno je duže ili kraće zastajkivanje psa i lakše gubljenje traga divljači koju slijedi. Sigurno je da su ovakvi tereni/lovišta najteži za rad istarskog kratkodlakog goniča  ali su istodobno najbolji za trening vrhunskih radnih jedinki. Iz psa izvlači maksimum fizičkih mogućnosti, volje, snalažljivosti, iteligencije i posebno njuha. Divljač koja tu obitava i koja se najčešće lovi psima goničima je : čagalj, lisica, zec ili divlji kunić. Od svakog lovca učesnika u lovu prigonom na kršu traži se pravo poznavanje terena sa svim premetima divljači jer u protivnom izostaje svaki uspjeh u lovu.

  • U našim uvjetima uporaba istarskog kratkodlakog goniča nije upitna za brdska i gorska lovišta te lovišta na kršu, dok je u nizinskom lovištu nepoželjan , osim u skupnim lovovima prigonom na divlje svinje,  čaglja, lisicu, pod uvjetom da je za to obučen. Nepoželjni su i zbog svog visoko razvijenog lovnog instinkta i ustrajnosti u radu te mogu u nizinskom lovištu nanijeti štetu na jelenskoj i srnećoj divljači progoneći ju sve do hvatanja.
  • Najštetnije za lovište i divljač je loviti s grupom neobučenih goniča koji se udružuju u čopor. 
  • Samo obučen i radno ispitan istarski kratkodlaki gonič (vrijedi i za sve ostale pasmine goniča) ima budućnost i moći će opstati u sadašnjim trendovima Hrvatskog lovstva kao pomagač lovcu.

Dražen Matičić mag.ing.agr međunarodni FCI kinološki sudac i dugogodišnji uzgajivač istarskih kratkodlakih goniča.

Portal

Divljač i Psi 

 

 

Friško pristigle footografije iz Slovačke donose nam i nove uspjehe najtrofejnijeg svjetskog lovnog kinologa, lovca i sokolara Harija Heraka i njegova sina Davida Heraka. I ovoga puta se vidi kako slovaci imaju znanja i sluha spojiti ugodno s korisnim te napraviti dobru priču lovnog turizma kroz lov orlovima na lisice. Na ovaj način spaja se ugodno s korisnim gdje se lovišta čiste od predatora a uz to stvara se lovno turistički proizvod. Doći na ovakav lov iziskuje rezerviranje mjesta mjesecima ranije jer je potražnja izrazito velika. No bez obzira na sve loviti lisice s orlovima traži majstore zanata ove umjetnosti lova s pticama grabljivicama pod zaštitom UNESCO-a u kojoj Herak ponovno promovira Hrvatsku i hrvatsko lovstvo na najvišoj razini. Možemo samo zaključiti kako bi sa malo sluha u Hrvatskoj mogli i mi stvoriti nove vrijednosti na vrhunskim lovnim terenima kada bi okupili one ljude koji znaju, hoće i mogu zajedničkim snagama otvoriti neke nove ali u konačnici stare i tradicionalne lovne discipline koje sve više postaju prihvatljive zbog održivosti i malog zadiranja u prirodu.  

David Herak i Hari Herak sa orlicom nakon uspješnog leta na lisicu.

Nagrada za odličan let.

Trofeja iza koje stoje po 4-5 godine rada s obzirom da je sokolarenje najteža i najzahtjevnija lovna disciplina bez ikakvog utjecaja na okoliš uz to pod zaštitom UNESCO-a.

Odavanje počasti divljači. Slovački lovci i sokolari pokazuju kako od lova na lisice stvoriti lovno turističku prepoznatljivost. Svakako nešto o čemu u Hrvatskoj valja razmisliti.....

Portal

Divljač i Psi

Svake godine štete od divljači postaju sve veći problem za mnoge lovoovlaštenike. Višemilijunske štete koje se u konačnici slijevaju na leđa lovaca svakako je najbolje prevenirati i unaprijed se zaštiti. Osim toga sukladno zakonskim propisima svaki lovoovlaštenik dužan je pravovremeno poduzeti sve mjere kako bi se spriječile moguće štete i nastavilo kvalitetno gospodarenje sa divljači. Među najboljim preparatima koji će vam zasigurno pomoći su vrhunski proizvodi tvrtke Chemisol d.o.o.

CHEMISOL d.o.o. repelenti – sredstva za odbijanje divljači

Zaštitite usjeve, voćnjake, vrtove, šume te ostale poljoprivredne i obradive površine od šteta koje uzrokuju divlje svinje, srne, jeleni i zečevi

 

Donosimo konkretne detalje i fotografije o lovu u inozemstvu iz pera svjetskog lovca Đive Ćurlice tajnika udruge Safari lovaca Hrvatske - www.namibia-lov.com

Osnovne stvari koje valja znati prije nego planirate lov u inostranstvu, u nekoj stranoj destinaciji. Što vas sve čeka? Prije lova a nadasve poslije.

Morate točno znati što želite loviti, koju vrstu (podvrstu). Tu informaciju, kao i približno točnu cijenu trebate dobiti od onih koji već imaju iskustvo sa stranim destinacijama i od onih koji su takav lov uspješno priveli kraju. Nećete se puno obazirati na one koji su iz neznanja, bahatosti ili nekih drugih nepovoljnih okolnosti (prevare) doživjeli neuspjeh. Natrapili na prvu internetsku „prividno povoljnu“ ponudu i krenuli

Imati na umu da će vas kao pojedinca koji je tu jednom i nikad više drugačije tretirati nego nekoga s kim imaju uhodanu suradnju.

Zna se dogodit da lov ne uspije iz objektivnih okolnost ali isto tako iskusne organizacije točno znaju optimalno broj dana da lov uspije, koje su predispozicije jer će veliki dio njih itekako biti spreman sve uraditi da lov uspije i da se pozitivne reference prošire. Ima jako puno prevare, imajte na umu. A prevareni šute, ne vole pričat o svojoj sramoti.

Uspjeh u Kanadi je preko 50 %, Centralnoj Aziji 80 %, Africi 100 %...

Treba biti svjestan svojih mogućnosti kako u fizičkom smislu tako i u financijskom. O financijskom aspektu, moram naglasiti da je u velikoj većini slučajeva taj detalj od strane pružatelja usluga korektan, čak štoviše iznenađujuće zna biti povoljan. Drže do dogovorenog a to je rezultat dugogodišnje suradnje i povjerenja.

Primjer; u Zadnjem lovu u Kazahstanu naša grupa je odbila usluge prevoditelja (nekako se Ruski lako razumije sam po sebi), lov je protekao, uspjeh 100 % , plaćeno i otišli smo doma. Kod naknadnog plaćanja troškova pakovanja, čišćenja i dostave trofeja od dogovorene svote su nam ODBILI  500 eura jer su se sjetili da nismo koristili usluge prevoditelja !!

Kad saznate detalje vezane za lov vrste koju želite, treba znati dali u tom lovu postoji mogućnost odstrela još neke vrste. Jer kad si već u tom lovu, zašto ne iskoristiti i tu mogućnost, jer divljač i odstrel zna biti povoljniji kad si tu nego isti taj lov raditi ispočetka negdje tamo ubuduće.

Ako loviš u Kanadi npr losa, zašto i ne odstrijeliti vuka ako je to ostvarivo ?

Za neke destinacije u smislu planinskog lova, fizička priprema je imperativ. Minimalno mjesec dana treninga i uspona a o skidanju prekomjerne težine ne treba napominjati, jahanje je često u programu. U Afričkim destinacijama to ne ali osnove ipak da, udobna oprema zavisno od doba godine. Savjetovati se s liječnikom. Voditi računa da je u Africi ljeto kad je kod nas zima. Itekako zna biti hladno u lipnju i srpnju.

Oružje se često stavlja u prvi plan i s time se ne slažem. Kupuju se nova puška i optika za taj lov i često se događa da se s tom puškom ne zna uraditi posao. Nepoznavanje netom kupljene „igračke“.

Zagovaram koristiti već onaj karabin s kojim se duže vremena lovi i s kojim ste perfektno personalizirali. Obratiti pažnju kod streljiva i vježbati. Da je ne znam kako jaka, skupa i lijepa puška, lovac je taj koji radi posao.

Odabrati adekvatnu obuću, naravno da je već nošena, novu nipošto.

Papiri i dokumentacija

Dokumentacija zna biti problem za onoga koji tome nije vješt i nema iskustva. Poznavanje jezika je uputno. Prva stvar je dogovoriti termin i paziti na vremenske prilike. Suludo je odlaziti u Centralnu Aziju ili Kanadu u prosincu ili siječnju. Kad je tamo – 30 C. Kolovoz i rujan su idealni. Tad se može uživati u planini, kampiranju, dugim danima i lijepim prizorima. U Afričkim lovištima u to doba godine čekaju nesnosne vrućine. Kad ste dobili termin pristupa se nalaženju povoljnijeg leta. Voditi računa jer cijena karte znatno varira od kompanije do kompanije. Raspitati se dali ta agencija prevozi oružje i trofeje jer danas postoji jaki lobi koji na neki način i tu miješa svoje prste.

Viza je obveza agencije koji vas upućuje, ali se na to nemojte pouzdati. Provjeriti direktno u Konzulatu te zemlje ili od onih koji su već bili. Neke destinacije ne traže vizu a za neke zna biti čak i komplicirano. Morate osobno u Konzulat.

Let nastojati uskladiti da se gubi što manje dragocjenih dana. Optimalno je na destinaciju stići na način da se ne gubi još jedan ili dva dana do početka lova. Iskreni outfitteri će vam o tome reći.

     

Potrebna dokumentacija......

Cjenik s popratnim troškovima treba biti jasan i nedvosmislen.

Uvijek pitati za sve eventualne izvanredne okolnosti. Također utvrditi „a što ako se odstrel ne realizira“. To je u Africi nemoguće  ali isto tako u drugim destinacijama otvoreno pitanje. Uzeti u obzir prognozu vremena. Što ako nepogoda onemogući lov ?

Tu je lovac uvijek u nepovoljnijoj prilici jer uglavnom sam preuzima taj rizik. Ali to treba znati !

I dogovoriti.

Pitanje je ranjavanja koje se događa. Također treba dogovoriti do detalja. Neće proći priča.. „ali vodič mi je rekao da pucam“

Dakle vodič je odobrio hitac procijenio divljač, odlučio da može biti odstrijeljena ali nije „naredio“ pucati. Kad pritisnete okidač, preuzimate odgovornost. Stoga oprez, morate znati da vas uglavnom čeka plaćanje ranjene i nepronađene divljači, ali i to se da dogovoriti – dakako unaprijed.

Postavite uvjete npr. ne želim pucati preko 150 m !!! Ponudite da pratitelj bude spreman s drugom puškom i eventualno potvrdi vaš odstrel drugim hicem ako vam to osobni stav dopušta. Možda čete divljač manje tražiti ?! Često u ponudi zna biti redukcijski lov, koji je do 70 % povoljniji ali su trofeji lošiji, raspitajte se.

Što s trofejima

I kad lov bude uspješan i kad sve protječe  kako treba morate znati što nakon odstrela. Naravno da i o tom opet treba odlučivati unaprijed.

Najčešće se lovci odlučuju za trofeju lubanje s rogovima ili pak kožne prostirke kod npr. vuka ili medvjeda, zebre. Izbijeljena glava s rogovima je nakon prve obrade u lovištu zrela za pločicu i na zid a kao takva dolazi u pošiljci.

Ako kojim slučajem želite dermopreparat morate znati da to iziskuje velike troškove. Čak nekad veće nego što košta sam odstrel. (paket 6-8 Afričkih trofeja u dermopreparatu dosegne do 30.000 kn) Ako je odstrel sibirskg srnjaka 500 eura,.. da biste dermopreparat stavili na zid jamačno će vas još toliko koštati. Oriks košta 400 eura, dermopreparat i više. Impala 200 eura, dermopreparat i preko 300.

O pripremi trofeje moraju znati vodiči. Lovina se mora oderati, ohladiti ista koža, usoliti i pravilno osušiti. Kože su uvijek rizik, ako se ne usole kako treba, ili se kasnije u obradi pokvare  ili stanje da ispadne dlaka pa je cijeli posao propao.

Vozarina trofeja se obračunava po kilogramima i volumenu. Što znači da će usoljena prednja trećina kože jedne Nyale iz Južne Afrike definitivno biti teža od glave s rogovima.

Što u konačnici znatno povećava cijenu ukupnog lova.

Budite sigurni što točno želite da kasnije ne bude „nisam znao“.

 

Propala trofeja!                                                             Lijepa i jednostavna trofeja!

 

Zastrašujući rad preparatora!

Uvozni dokumenti i pakovanje

Nakon završenog lova pristupa se dokumentaciji bez koje vaš lov neće biti okončan. Volim reći da je lov završio kad trofeje stignu doma u pristojnom stanju a NE kad se lovac vrati doma.

Trećina posla je pripremiti lov u kontekstu putovanja, dokumentacije i vize, trećina je sam lov na terenu a zadnja trećina uspješnog lova je - dostava trofeja.

Koja znade ponekad zapeti. Stavka koju treba dogovoriti je što lovac točno želi od svojih trofeja. Preporučam samo lobanje s rogovima, najmanje je komplikacije i rizika za svih. Paket s 6-8 trofeja može biti težak 30 kg a može i 80 ako su usoljene kože unutra pa sad odlučite sami.

Lijepo ali jako skupo!

Uz trofeje obavezno trebaju biti dokumenti u smislu lovne dozvole, fakture, potvrde tamošnjeg dermopreparatora  koji je u skladu s EU, veterinarski certifikat  po standardima EU i naravno obavezni Cites ako je vrsta pod zaštitom.

Izrada kutije za trofeje je važna stavka jer kod kartonskih tankih kutija postoji opasnost od oštećenja.

Dokumentaciju tražiti da se dostavi prije slanja pošiljke i dati onome na uvid koji će je uvesti.

Pravilnici se često mijenjaju.

Vrhunski trofeji u prekrasnoj lovačkoj sobi.....da sve ovako završi obratite se Udruzi safari lovaca Hrvatske koji znaju što i kako činiti za uspješan lov i vrhuske trofeje.

Kad trofeji stignu u Hrvatsku, nema nazad. Carinici i veterinari rade svoj posao i dobar dio pošiljki je zadovoljio ali zna se dogoditi i obratno

Velika je šteta ako se trofeji konfisciraju i završe u spalionici a najmanje je ako ih nalože vratiti odakle su došli. Zbog nekog pogrešnog certifikata, pogrešne popune istog ili zaostalog komadića tkiva na trofeju.

Da ne spominjem one koji u lov odu a trofeje nikad ne dobiju ali o tom drugi put.

Zato oprez i slobodno nas pitajte, rado ćemo pomoći.

Portal

Divljač i Psi

U nizu lovova koji se u Hrvatskoj u preko 90% slučajeva odvijaju na divlju svinju, donosimo još novih sokolarskih lovova najtrofejnijeg svjetskog kinologa, lovca i sokolara Harija Heraka. Njegova orlica i ovoga je puta poslužila kao vrhunski pomoćnik u čišćenju lovišta od lisica kojih nažalost u hrvatskim lovištima ima sve više jer je jamarenje i lov na lisice gotovo potpuno zapostavljen. Ova lisica uhvaćena je u vrhunskom letu orlice na preko 150 metara udaljenosti. Sigurno jedna najzahtjevnijih lovina za svakog sokolara a uz to i lov na predatore kako bi se povećali i ovako niski fondovi profitabilne sitne divljači u Hrvatskoj.

Portal

Divljač i Psi

hostgator coupons 2013