Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Šegrt je kroz četrdesetak poglavlja pretočio sukus vlastitog znanstveno istraživačkog rada i istraživanja provedenih u Europi i SAD - u u knjigu napisanu pragmatičnim i jednostavnim rječnikom lako razumljivim svim lovcima praktičarima na terenu. Nakon čitanje, knjiga bi se mogla podijeliti na tri velike cjeline. Prva cjelina obuhvaća svega tri kratka poglavlja u kojima se daje općeniti pregled o biologiji trčke te stanje brojnosti trčke kakvo je bilo do kraja dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Druga cjelina obuhvaća desetak poglavlja sa vrlo jasnim i preciznim razlozima pada populacije trčke i načinima gospodarenja u Europi uspoređujući to sa situacijom u Hrvatskoj gdje je stanje potpuno drugačije. Kroz ova poglavlja su također obrađeni utjecaji različitih vrsta predatora i nepovoljne zakonske regulative te dosadašnji pokušaji načina gospodarenja trčkom u Hrvatskoj. Također u ovim poglavljima se po prvi puta konkretno navodi što je to kvalitetno stanište za trčku s argumentiranim i znanstveno utemeljenim odmakom od dosadašnjih netočnih pretpostavki koje su se u Hrvatskoj navodile kakvo bi stanište za trčku trebalo biti.

Idućih dvadesetak poglavlja Šegrt se bavi konkretnim načinima obnove fonda trčke ispuštanjem koje je provodio na terenu uz primjere dobre prakse iz ostalih europskih zemalja. U ovim poglavljima se precizno navode načini ispuštanja, koliko jedinki treba ispustiti na određenu površinu te na koji način vršiti ispuštanje u lovište.

Posljednja cjelina je posebno zanimljiva izrađivačima lovnogospodarskih osnova gdje autor vrši usporedbu gospodarenja na studijama slučaja iz nekada važećih lovnogospodarskih osnova kada je stanje trčke bilo stabilno sa današnjim propisima i gospodarenjem. Autor nas provodi kroz svako poglavlje bonitiranja staništa i razrađuje zašto su ona dobra ili loša te koliko su precizna ili prepuštena subjektivnim procjenama. U ovoj cjelini se svakako mora izdvojiti poglavlje gdje autor daje primjer kako se trčka kao vrsta koristi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te kako bi u Hrvatskoj mogla pomoći da se stavi u funkciju velik dio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta pomoću europskih fondova. Također u ovoj cjelini je naveden i studij slučaja koji ukazuju koliko veliku financijsku korist u lovnom turizmu ima trčka. Na samom kraju autor daje vrlo detaljan pregled unašanja trčke kao strane vrste u Sjedinjene Američke Države gdje je ona postala vrlo atraktivna lovna divljač te navodi načine kako se o trčki brine u drugim europskim zemljama.

Neki od naslova iz sadržaja ....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije 
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije i trčka

Bonitiranje staništa za trčku skvržulju i propisi matičnog fonda u Republici HrvatskojLovni turizam kroz održivo korištenje trčke

Studija slučaja – financijska dobit od dresure i ispita u radu pasa ptičara

I još puno toga.......

Cijena 170,00kn + poštarina.

Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Portal

Divljač i Psi

Gradonačelnik grada Karlovca prof. Damir Jelić u subotu 29. travnja 2017. godine nastavio je s konkretnom provedbom strategije razvoje lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije koja se odnosi na administrativno područje grada Karlovca. Gradonačelnik Jelić je istaknuo - U toj strategiji su upravo navedene ovakve mjere da bi se ona provela u djelo i da ne bi bila samo "slovo na papiru". Ove akcije su nastavak kontinuiranog i strateškog rada na unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma koji je između ostalog i u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske prepoznat kao oblik selektivnog turizma posebno značajan  za grad Karlovac i za Karlovačku županiju. 

Na ovaj način je Grad Karlovac je za provedbu ovih mjera poribljavanja i povećanja fonda sitne pernate divljači izdvojio 70.000,00 kn od čega je 35.000,00 kn bilo nam jenjeno za poribljavanje a 35.000,00kn za povećanje fonda sitne divljači. Osim ovih mjera još su dodatno izdvojena sredstva za nabavku električnih pastira kako bi se pomoglo udrugama na području grada Karlovca u sprječavanju sve većih šteta koje prouzrokuju divlje svinje na usjevima. Jelić je na kraju naglasio kako su lovci i ribolovci važni dionici kojima treba pomoći kako bi i dalje mogli brinuti o ribljem fondu i fondu divljači.

Prilog s terena pogledajte u nastavku.

Od 15.05.2017. godine u prodaji. Knjiga za sve istinske lovce, lovne kinologe, ljubitelje lova i divljači....

Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Viktor Šegrt je karlovački gimnazijalac, strastveni lovac, sokolar i kinolog. Aktivan u izdavačkoj djelatnosti kao pokretač časopisa o lovstvu „Lovočuvar“ te pokretač portala o lovstvu „Divljač i psi“ i autor prvog priručnika o sokolarenju „Osnove sokolarenja“. Osnivač je Hrvatskog sokolarskog kluba i uzgajivač jastrebova za potrebe sokolarenja,  Prvi je hrvatski koautora na stručnoj knjizi o sokolarenju Benjamina Cranea „Sparrowhawks: A Falconer's Guide“ izdanoj u Velikoj Britaniji na engleskom jeziku. Član je nekoliko radnih tijela pri International Union for Conservation of Nature te je član European Sustainable Use Specialist Group. Bio je aktivni dionik Povjerenstva za izradu Pravilnika o načinu lova s pticama grabljivicama i Programa za polaganje sokolarskog ispita pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te je član povjerenstva za polaganje sokolarskih ispita pri Ministarstvu poljoprivrede. Inicijator je i koordinator izrade prve „Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije“, aktivni organizator velikog broja domaćih i međunarodnih sokolarskih susreta i lovno kinoloških manifestacija u radu pasa ptičara, aktivni natjecatelj u ispitima u radu pasa ptičara i lovno kinološkoj disciplini „Svetog Huberta“ na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini koji je doktorsku disertaciju obranio na temi „Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne hrvatske“.

 

Cijena 170,00kn + poštarina.


Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Neki od naslova iz sadržaja....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?
Ispuštanje trčki izvaljenih ispod kvočke

I još puno toga.......

Portal 

Divljač i Psi

U dobro uređenom lovištu osim lovno-gospodarskih objekata (solišta, spremišta za hranu, hranilišta, pojilišta-kaljužišta, uskočnice, hvataljke i dr.), potrebno je izgraditi i lovno-tehničke objekte (visoki ili niski zasjedi-čeke, prijenosne čeke, prijelazi preko ograde, lovački domovi ili kuće i dr.) koje  moraju biti  obrojčane rednim brojem i ucrtane u kartu lovišta lovnokartografskim znakom. Planiranje izgradnje čeka ovisi o ekonomskim i biološkim uvjetima lovišta te o brojnom stanju divljači krupnog /visokog/ lova radi čega se iste i izgrađuju. Čeke služe isključivo za  lov-osmatrenje-odstrjel  krupne divljači /ako je samo osmatračnica sa iste se ne bi smjelo loviti-odstreljivati/.
-što se tiče određivanja mjesta-lokacije izgradnje visokog zasjeda-čeke taj posao treba prepustiti lovnom stručnjaku u  dogovoru s lovoovlaštenikom.
-u svakoj lovnogospodarskoj osnovi lovišta lovnogospodarski i lovnotehnički objekti u lovištu predviđeni su Obrascem LGO-6 -Mjere uređivanja lovišta (izgradnja, održavanje po lovnim godinama, planirano i ostvareno, održavanje i odstupanje).

.........evo ovako su lovci-grupa LD"SRNJAK" Vukmanić/LS Karlovačke županije/ izgradili jednu visoku čeku za jedan/1/ dan.

Izgradnja visokog zasjeda - čeke /po fazama/ foto: Seid Salihović

 

Portal

Divljač i Psi

 

Upravo, sada kada lovstvo po svom ekonomskom i društvenom značaju (zaštita prirode i staništa, razvoj ruralnog turizma i dr.) po svom bruto dohotku treba zauzeti značajno mjesto u gospodarstvu, priučeni kadrovi, ma koliko bili entuzijasti, ne mogu zadovoljiti. Krajnje je vrijeme da se pristupi stvaranju suvremenog lovstva, tj. takvog koje će se u cjelini   zasnivati na suvremenim  znanstveno provjerenim saznanjima modernog šumarstva, agronomije, veterine, biologije, ekologije, ekonomike i organizacije.  Lovstvo je širi pojam od lova. Glavna aktivnost iz lovstva je svakako lov. Suvremeni procesi automatizacije, industrijalizacije i urbanizacije sa svim pratećim degradacijama životne sredine, praćeni su brojnim vidovima dehumanizacije i otuđenjem  čovjeka od prirode pa i od ljudske suštine. S druge strane ti procesi impliciraju povećanje dnevnog, tjednog i godišnjeg slobodnog vremena zaposlenog čovjeka te kod istog  motivira da svoje slobodno vrijeme koriste u prirodi, posjećivanju raznih destinacija u zemlji i van iste s ciljem osobne rekreacije, edukacije i dr. Sve to omogućuje im turizam u ovom kontekstu lovni turizam koji se realizira u neposrednom kontaktu s prirodom i kroz direktno korištenje prirodnih dobara. Lovni turizam nije samo sastavni dio lovnog gospodarenje već je istovremeno segment turizma kao gospodarske grane, selektivnih vidova sa specifičnim karakteristikama traženja i ponuda. U njemu učestvuju turisti velike platežne moći koji se ne ubrajaju u masovnost već u elitnost. Lovni turizam je zapravo „turističko kretanje čiji je osnovni cilj (motiv) aktivan boravak i  bavljenje lovom kao vidom rekreacije u zdravoj prirodnoj sredini“, odnosno „pružanje usluga zainteresiranim domaćim i stranim lovcima-turistima, radi organizacije posjeta našim lovištima zbog odstrjela krupne i sitne divljači ili samo posmatranja / osmatranja ili snimanja (fotosafari) divljači“ uz plaćanje odgovarajuće naknade propisane Cjenikom odstrjela divljači i usluga u lovu.

              Lovni turizam stvarajući prihode lovoovlašteniku, može stvarati i dodatne prihode za lokalno stanovništvo (ruralnog područja) i biti dobar način za zaštitu prirode i kontrole održavanja životinjskih vrsta, poštujući Zakonske regulative i prateće Pravilnike.

             Sve može biti kako se to u narodu kaže „krasno i lijepo“, i destinacija lovišta i kvaliteta i brojnost ponuđene divljači i uređenost lovišta,  no u svemu tome osobe koji neposredno sudjeluju u tom procesu trebaju posjedovati određene kvalitete kako bi profesionalno, korektno i neemocionalno „zaokružili“ lovno-turističku uslugu na zadovoljstvo lovca turiste i lovoovlaštenika, a time stvorili ponovni interes dolazaka istih i „novih“ lovaca turista.

 Odabir kvalitetnog stručnog pratioca lovaca turista trebao bi se temeljiti na slijedećim elementima :

-najniže stručno obrazovanje IV-stupnja; srednja šumarska škola, poljoprivredna ili veterinarska (te specijalizacija obrazovanja V-stupanj - lovstvo, uz stalno usavršavanje),

-vještina komunikacije,

-poznavanje stranih jezika  (engleski ili njemački ili  talijanski ),

-snalaženje i fleksibilnost,

-iskrenost, etičnost-moral, iskustvo na poslovima lovstva,

-treba biti vedar, šaljiv, animator,

-ljubazan, strpljiv, taktičan,

-uslužan, uvijek spreman pri davanju informacija,

-smiren, mora se znati kontrolirati, imati osjećaj za mjeru,

-planirati i predvidjeti sve,

-voljeti svoj poziv i rad u lovstvu,

-svima posvetiti jednaku pažnju, osoban pristup,

-pamtiti goste, imati dobru memoriju,

-točnost i odgovornost,

-lovački se nositi  i štovati lovačku etiku (odjeća i sl.),

-stalna mjesto stanovanja mora biti u neposrednoj blizini lovišta.

  • Podrazujeva se: posao stručnog pratioca lovaca turista obnašati po propisanom opisu poslova i radnih zadaća.  Zakonska regulativa je neizostavna, a to je članstvo kod Hrvatskog lovačkog saveza (lovačka iskaznica), pravo na držanje i nošenje lovačkog oružja (oružni list), položen  ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja te položen  ispit za lovočuvara s funkcijom lovočuvara za lovište u kojem obavlja lov.

 Elementi promidžbe :

  • Informacije o lovištu prije dolaska u lovište (katalozi, sajmovi i sl.),
  • Fotografije prigodnih detalja iz lovišta prije dolaska ili fotografije trofejne divljači koja se nudi, odnosno podatak o stečenim kapitalnim trofejima, godišnji plan odstrjela krupne divljači. Za sitnu divljač; godišnji plan odstrjela, mogući broj odstrjela prirodno uzgojenih jedinki odnosno kolike su mogućnosti odstrjela iz umjetnog uzgoja i  drugo,
  • Važeći cjenik odstrjela divljači i usluga u lovu za važeću lovnu godinu,
  • Zakonske regulative za učestvovanje u lovu, lovca ili lovačkog psa,
  • Mogućnost rezervacije termina lova,
  • Opis puta do lovišta,
  • Lovoovlaštenik dočekuje i prima lovace-turiste,
  • Informaciju lovcima po dolasku prvi daje lovoovlaštenik-domaćin,
  • Mjesto boravka, smještaj, ostale usluge,
  • Mjesto prehrane s cjenikom hrane i pića,
  • Ostale atrakcije i privlačnosti u lovištu ili okružju,
  • Infrastruktura i okoliš,
  • Ispraćaj gostiju-lovaca na odlasku i putovanje po povratku,
  • Prigodni tzv. suvenir za gosta lovca; lovačka kravata, lovačka značka, CD i sl.
  • Kontakt i uspomene nakon povratka.

Smještaj lovaca:

-preporuča se namjenski lovački dom od lovoovlaštenika  koji mora zadovoljavati prihvatljivu kategoriju smještaja s pratećim sredstvima javnog informiranja i komuniciranja,

-voditelj lovačkog doma dočekuje i ispraća goste lovce zajedno s lovoovlaštenikom, stručnim pratiocem i drugim osobljem.

-sve cijene pića, hrane i smještaja moraju biti dostupne-transparentne,

-uslužno osoblje( konobari, kuhari i dr.) koje je na raspolaganju lovcima turistima mora biti kvalificirano za taj posao, a isti obnašati profesionalno i korektno (podrazumijeva se poznavanje stranih jezika).

 

         Razvoj kvalitetnog lovnog turizma ovisi još i o nizu drugih faktora odgovornog turizma, a moguć je tek uključivanjem istog u planove strateškog razvoja Hrvatskog lovnog turizma (ako ga ima) na temelju detaljnih istraživanja i razvojnih projekata, umjesto na temelju viđenja pojedinaca i želja lokalnih čimbenika. Samo na temelju konkretnih razvojnih projekata mogu se tražiti sredstva i postavljati planovi razvoja pojedinog lovišta, a time i ruralnog područja u kojem je ustanovljeno lovište (vlastito ili zajedničko), odnosno mjesta, grada ili županije.

Portal

Divljač i Psi

Najtrofejniji hrvatski lovac i lovni kinolog te vrsni sokolar Hari Herak u kombinaciji sa svojom surom orlicom i parson terijerkom nastavlja lov na lisice. Općenito uhvatiti lisicu iziskuje puno truda, strpljenja i čekanja. Uhvatiti lisicu sa surim orlom je osim svega navedenog i umjetnost lova. Uhvatiti 6 lisica u 5 dana lova na lisice pomoću surog orla je nešto što malo tko može. Ipak, možemo slobodno ustvrditi kako kombinaciju terijera i orla u lovu na lisice provodi u Svijetu samo Herak. Nakon više od trideset godina dominacije svjetskom lovnom i lovnom kinološkom scenom svoje veliko znanje upotrijebio je za drugi način lova. Ono što se još do sada nigdje u Svijetu nije vidjelo su kombinacije kada terijerka istjera lisicu te na zapovijed prekida gonjenje i krene prema Heraku koji tada pušta orla. Na ovaj način je ovo zaista jedinstven primjer gdje je Nematerijalna kulturna baština pod UNESCO-om i Kulturna baština Republike Hrvatske - sokolarenje, stavljena u svrhu redukcije predatora koji narušavaju i ovako loše fondove sitne divljači. Svakako za svaku pohvalu i iskrene čestitke!

Portal

Divljač i Psi

 

 

Portal Divljač i Psi svakako je postao najrespektabiliniji portal o lovstvu, lovu, gospodarenju sitnom i krupnom divljači, sokolarenju i lovnoj kinologiji u široj regiji.

Na početku 2017. godine donosimo podatke o broju posjeta portala za 2016. godinu koji iznose 63.254  jedinstvenih ulaza čitatelja s ukupno 193.252  čitanja članaka te preko 2.234.352 klikova!

Po broju posjeta prednjače čitatelji iz Hrvatske, Srbije, Sjedinjenih Američkih Država, Bih, Ukrajine, Francuske i Velike Britanije!

Po broju čitanja i dalje daleko prvo mjesto zauzima gospodarenje i uzgoj sitne divljači, zatim lovna kinologija te sokolarstvo i balistika.

Zahvaljujemo mnogim čitateljima koji su tijekom 2016. godine poslali brojne e-mail poruke podrške za još kvalitetnijim nastavkom rada portala sa pravim lovačkim temama.

Zahvaljujemo se svim čitateljima i pratiocima  njihovog lovačkog portala Divljač i Psi kako u direktnom otvaranju tako i putem društvenih mreža.

Na kraju pozivamo sve zainteresirani lovce i ljubitelje lova i lovstva da nam se jave i sudjeluju u dijeljenju vlastitih iskustava kako bi modernizirali i stvorili što kvalitetnije lovstvo.

Vaš jedini lovački portal,

Divljač i Psi

(fotografija izvor: mrsportlyskitchen.wordpress.comPicturebyRicardo.jpg)

Kako i doliči svakom pravom lovcu, pri kraju sezone lova na plemenitu divljač vrijeme je da se lovci posvete uklanjanju predatora iz lovišta. I ovoga puta doajen svjetske lovne kinologije i lova Hari Herak, čini to pomoću svoje sure orlice. Držati i ovako brojnu populaciju lisica koja čini štete na niskim fondovima sitne divljači u Hrvatskoj pod kontrolom, velika je stvar. Hari je i ove sezone uz prvi snijeg i temperature ispod nule pokazao kako to rade pravi lovci i to na onaj iskonski tradicionalni način. Valja istaći da je ovo samo jedna u nizu lisica koja je uklonjena iz lovišta tijekom ove lovne sezone pomoću njegove orlice. Sokolarenje se i ovog puta pokazalo kao idealan spoj tradicionalne lovne discipline pod zaštitom UNESCO-a i dijela hrvatske nematerijalne kulturne baštine, uz korist koju donosi hrvatskim lovištima na ovaj način.

Portal

Divljač i Psi

 

 

 

Donosimo priču o istinskom užitku i ljepoti lovu iza svoga psa ptičara iz pera uglednog dubrovačkog dugogodišnjeg strastvenog lovca na krupnu divljač Đive Ćurlice.

Puno godina sam u lovu. Uglavnom na krupnu divljač. Karabinom.
Ali, kao što to obično biva manje više svi smo počeli sa sitnom divljači jer sve ima svoj neki
recimo slijed i običaj. Netko se odluči ostat na tome, netko prihvati i lov na krupnu divljač usput, netko se ostavi sitne divljači i sačme pa krene u visoki lov.
Različitih ambicija uzrokovanih prilikama, uvjetima, mogućnostima i željama. Tako da je moja želja za pticama i sitnom divljači bila gotovo u drugom planu, nekad i ponekad krajem devedesetih otići malo s prijateljima vrlo rijetko na zeca, jarebice, patke i guske skoro nikako, prepelica recimo nešto malo, ali ta šljuka je uvijek bila zanimljiva i mistična. Koliko zanimljiva toliko i teško uspješno izvodiva. Trebalo je mnoge stvari posložiti za realizaciju takvog lova. A ne kamoli tek ulova.
Moguće da je prvo i osnovno bio pas a za kojeg nisam imao uvjete. Niti obiteljske, niti smještajne a niti vremena. Za šljukolov treba imati u blizini i lovište i kvalitetne terene a to u mom slučaju nije blizu. Treba pratiti vrijeme kao jedan od preduvjeta a to je teško bilo uskladiti sa obavezama, obitelji i drugim lovovima. Zadnjih godina posjećivanje Lastovu kao jednoj dobroj destinaciji za lov šljuke dalo je razmišljati i malo dalje. Ali nije bio preduvjet, tamošnji lovci s kojima sam lovio ovu pticu imaju gotovo savršene pse. Velikom većinom setere koji su neprocjenjivi. Nadasve iz razloga što samo i uglavnom love šljuku i u tome su najbolji.
Dobar prijatelj Ivo, iz mladosti, je dugo razmišljao kojeg ljubimca u psu da sebi nabavi, psa  koji bi bio mnogo toga u jednome. Da bude tipičan pas, ali ne baš nekako onaj za kauč i jastučić, da ne bude neka zvijer sklona agresiji, da ne balavi i ne odbacuje dlaku a time i probleme. Da bude zdrav, veseo, privržen, osrednji, miran, staložen ali da ima potrebe za šetnjom i izvođenjem. Da se ne dreći na poštara, susjeda, da ne histerizira za mačkama, da se s njime može nešto odraditi pametno.
Odlučio je za Njemačkog kratkodlakog ptičara.
I krenuo po muško štene u Sloveniju. Par dana puta da bi maleni Alfi došao do Dubrovnika. Puno smo se s njim družili, gledali ga, pratili i šetali. Alfi je postajao gosparić sa svojim personalitijem. Sa svojim vlasnikom kojeg je obožavao. Vrlo umjeren u svemu. A opet kućni pas jer Ivo nema osobite ambicije za lovom a pogotovo sitne divljači.
Prije nekih godinu i par mjeseci mi je ispričao da je Alfi imao susret sa sjajnom kujicom iz Konavala, radnom, ptičarkom koja jako puno lovi i daje odlične rezultate. Da će doskora imati štence koji bi morali prema svemu biti jako zanimljivi, naime Alfi je potpuno crne boja a kujica uglavnom bijela sa crnim flekama.
Mjesec dana po okotu nismo imali mira i pošli smo vidjeti te male bombice. Naravno to tako biva. Mali drekavci se raspršili po vrtu, po štali i sijenu, navalili na nas pokazujući svu svoju ljepotu pastrvastih osobina.
Vrijeme hranjenja, puna ogromna zdjela mlijeka i koješta. Svi su se nakrcali i otišli u igru ali jedna mala je ostala, uvalila se u zdjelu i lizala do besvijesti. Odmah mi se učinila simpatična, .. ma vidi ti tu malu.
Naredni dolasci i praćenje rasta štenaca, naša sve bliža odluka da upravo uzmemo nju i lagana panika a što kad se to malo uvali doma, kuda, kako, stan, vrt, gosti, lajanje…
Panika ali neodoljiva privlačnost prema tim klempavim ušicama.
Drugog siječnja imali su točno 2 mjeseca, otišli smo po nju. Rastanak joj nije teško pao, 2-3 dana je bila malo smušena, cvilila, ali igra i zanimacija, znatiželja učinili su svoje.
DIA ju je moj sin Tomo nazvao.


Mjeseci su prolazili i Dia je rasla, postajala pomalo veselija, dosadnija, zahtjevnija, Tomu je počinjala sezona posla i velikih obaveza, vrt joj je dosta ali tuda prolaze gosti, obitelj, vrata su prema ulici, cesti.
Bilo je tu žrtve i svakakvih pomisli ali Dia je pokazivala da može bit i dobra. Viktor Š. mi je na vrijeme davao savjete što i kako u kontekstu njenog karaktera budući s njemcima ima puno iskustva.
Boris K. također je nesebično pomagao u rješavanju zagonetki i problemčića koje je Dijino odrastanje nosilo. Ali, Dia je pokazivala ozbiljne osobne ozbiljnog ptičara. S 3 mjeseca se zainteresirala za pitome golubove. Fermavala je kosove u parku. Kulirala je na svaku grlicu na ulici. Doma je bila maza i igračka ali izlaskom van ili iz auta iste se sekunde pretvarala u stroj za traženje i markiranje. I donošenje svega što bi se bacilo.


More je otkrila sama 8 travnja, dakle s 5 mjeseci. Vidjela je neku drvenu letvu i pošla po nju, dakako trebalo je tu letvu baciti još toliko puta taj dan.
Tu je krenulo njeno lagano pretvaranje u ozbiljniju ptičarku.

Nakon toliko godina smucanja po Africi, Aziji, Lici, Slavoniji i Baranji, po Kanadi i kojekuda, počeo sam razmišljati o njenim ambicijama i njezinim mogućnostima koje bi nas oboje usrećilo. Nudilo mi se da je vodim na prepelice, taman je imala 8 mjeseci. Pozivali su me na fazane ali mi se nije dalo. Ne znam jesam li ih ukupno odstrijelio 20 u životu. Čekao sam da vidim kako će se ponašati na šljuku. A za to je postojala određena predispozicija na Lastovu. Ali, kad dođe ptica, a njen dolazak ovisi o klimi i vremenu.
Napokon. Dva dana prije Nove godine zove lovac s Lastova da krenemo, da ima nešto šljuke ali da je jako nemirna i nepredvidiva. Pola sata je bilo dosta da se spakujemo, dekicu, zdjelu,  suhe hrane, par delicija i preko Pelješca i Korčule u Vela Luku na trajekt za Lastovo.

Prvi susret s mirisima te tamo prirode, sa vrsnim psima. Dia je pokazivala dozu ozbiljnosti koju je dodatno pojasnio Fido, seter u osmoj godini, doslovno strog k'o stari mrzovoljni učitelj matematike s kraja 19 stoljeća. Postavilo se pravilo u roku od par minuta. Mala je znala gdje joj je mjesto u hijerarhiji. Ferma, markiranje je išlo malo teže zbog stotina kosova koji bi odvlačili pažnju. Taj problem je počeo nestajati već drugi, treći dan. Par aporta je propustila jer tamo gdje je šljuka pala ne može ni rovokopač. A istina nije je bilo ni volja nakon par pokušaja ulaza u kupinu. Maroje T. mi je to i rekao, upravo ovo o čemu pišem. Nemoj od nje očekivati da ti ide u šikaru jer to je Nijemac mlada kujica, treba neko vrijeme…Isto kao i za kosove koji su zanimljiviji jer ne miruju kao šljuka. Prvi aport odrađen za čistu peticu, pratila je pticu koja se digla uz grma, pucanj, pad, otišla nekih 30 m po nju i donijela u ruke. Trebalo se sjetiti komande!

 

Na PUSTI - ništa. Hm?… ahaa, sjetio sam se…OSTAVI (Tomova škole)
Dia je doslovno „ostavila“ šljuku u ruku.


I tako smo se družili nekoliko dana. Ludovanje po lovištu, uvijek je tu u 50 m okolo, potrage, ferme i aporti. Dočekali smo Novu godinu nas dvoje skupa u toploj sobi, naravno u snu, prvo jutro 2017. godine odlovili još 3 ptice, zahvalili domaćima na predivnom druženju i s puno premorenog zadovoljstva pošli doma.
S ambicijama da se možda ozbiljnije posvetimo šljukama i zadovoljstvu koje ta ptica može pružiti mojoj maloj crnoj njuškici, živahnom karakteru i neopisivoj volji Njemice Die.

Đivo i Dia nakon više nego uspješnog prvog lova na zahtjevnu šumsku kraljicu - šljuku.

Portal

Divljač i Psi

hostgator coupons 2013