Voditeljica Hrvatskog radija, Maja Raguž, na Hrvatskom radiju, u emisiji Ujutro prvi, napravila je izvrstan prilog o hrvatskom lovstvu, štetama od divljači, lovnom turizmu, novom zakonom o lovstvu te potencijalu koje nosi lovstvo kao gospodarska grana u Hrvatskoj. Kao gosti emisije pozvani su predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak koji je kao svoju zamjenu poslao tajnika saveza gospodina mr. sc.  Ivicu Budora, zatim pomoćnika ministar poljoprivrede ujedno i voditelja Uprave za lovstvo mr. sc.  Ivicu Francetića koji je kao zamjenu poslao člana povjerenstva za donošenje zakona o lovstvu uvaženog lovnog stručnjaka doc. dr. sc. Nikicu Šprema te mladog stručnjaka za lovstvo, lovca, sokolar i lovnog kinologa dr. sc. Viktor Šegrta ujedno i direktora Razvojne agencije Karlovačke županije „Karla“ koji je nedavno doktorirao na temu obnove populacije trčke skvržulja u staništa kontinentalne Hrvatske a autora mnogih članaka vezanih uz unaprjeđenje i modernizaciju hrvatskoga lovstva.

Što je bilo u emisiji donosimo vam u nastavku na linku ispod:

http://radio.hrt.hr/ep/ujutro-prvi-lovstvo/221672/

Portal

Divljač i Psi

Mnogi strastveni lovci na pernatu i dlakavu divljač s užitkom očekuju sezonu lova na prepelice. Mala poljska koka koja migrira preko Hrvatske izvrsna je lovna divljač koja iziskuje odličnog psa ptičara i dobrog strijelca. Ono što je bitno naglasiti kako posljednjih desetak godina većina hrvatskih i stranih lovaca koji dolaze u lov na prepelice, više ne traže velik broj prepelica u odstrjelu nego isključivo dobre prilike za rad svoga ptičara i odstrjel iz marke s desetak prepelica po lovnom danu. To je svakako za pohvaliti i naglasiti kako bi se lov na prepelicu kao tradicija hrvatskog lovstva očuvao i dalje.

Lov sokolarskim pticama na prepelicu nešto je pak potpuno drugačije s aspekta složenosti lova da bi sokolarsku pticu sokolar pripremio za lov u vrućim i sušnim ljetnim danima što nije niti najmanje jednostavan posao. Kao tradicionalne sokolarske ptice u lovu na prepelice najčešće se koriste kopci, i to tradicionalno u Turskoj, dok u Sjedinjenim Američkim Državama je lov na „sestrinske“ virđinijske prepelice ili kod nas znane kako kolinke, najčešći s malim sjevernoameričkim vrstama iz porodice Accipiter – cooperovim kopcem i sharpshinovim kopcem. U Hrvatskoj se pak prepelice najčešće love s malim mužjacima jastrebova, te nekoliko sokolara koristi i velike ženke jastreba koje iziskuju posebnu dresuru kako bi nakon hvatanja prepelice sletile odmah s prepelicom na tlo. Od drugih sokolarski poznatih nacija koji imaju veliku tradiciju lova s malim sokolarskim pticama su svakako Britanci. Tako se u Velikoj Britaniji za lov manjih vrsta ptica koje se nalaze na popisu divljači (prepelica se ondje ne love jer je vrlo rijetka uopće za pronaći), koristi mali sokol latinskog naziva Falco columbarius također znan pod imenom Merlin. Mali sokol je inače u srednjem vijeku zvan i damski sokol jer su ga zbog svoje minijaturne veličine koristile dvorske dame. No, kako je broj britanskih sokolara izrazito velik (nekoliko desetaka tisuća), a neki od njih su pred desetak godina prvi puta posjetili Hrvatsku i prvi puta uživo vidjeli kako izgleda sokolarenje na prepelice uživo. Nakon tog susreta sa sokolarenjem na prepelice svi su ostali fascinirani vidjevši brzinu ove male poljske koke. Ideja od tada do danas je bila da netko od britanskih sokolara dođe u Hrvatsku okušati se u lovu Merlinom na prepelice a o sokolarenju na prepelice pisali su prestižni britanski sokolarski časopisi kao što je International Falconer. Desetak godina kasnije, izvrsni ravničarski tereni u okolici Karlovca, ugostili su po prvi puta engleskog sokolara koji je došao u sokolarenje s Merlinom na prepelice u organizaciji tvrtke „KA-LOV“ iz Karlovca. Nakon nešto više od dvadeset sati (da 20h!) vožnje s automobilom kroz Euro Tunel, preko Francuske, Njemačke, Austrije i Slovenije u jednom smjeru, po prvi puta je oprobano sokolarenje na prepelice Merlinom. Nakon dana aklimatizacije i odmora uz vrući karlovački zrak, čiste rijeke, uređena kupališta i karlovačku hmeljsku okrjepu, krenulo se sokolariti. Da ne ulazimo u detalje, treba samo reći da se sokolarenje odvija na način kao i lov s puškom. Prepelice se pronalaze pomoću psa ptičara, podižu se ispred marke i Merlin se pušta sa ruke ili se trenira da čeka iznad psa do momenta podizanja prepelice.

No, za razliku od lova s puškom lov sokolom ima neusporedivo manje učinka te je užitak gledanja kako lovina nadmudruje lovca u niskom letu s naglim zaokretima i sletanjem u korov ili živicu. Ovakav neponovljiv doživljaj sokolarenja na ovu malu koku nije ostavio ravnodušnim niti lovce s puškom koji su mu iz znatiželje prisustvovali ovom lovu. Sve ukupno je u tri dana sokolarenje sokolareno četiri puta. Prvog dana sokolarilo se samo ujutro i od 5 pronađenih prepelica ulovljena je 1 dok je sreća sokolara koji je prevalio toliki put i prvi je od svih britanskih sokolara na europskom tlu uhvatio prepelicu bila zaista za zabilježiti kamerom i prikazati u elitnom vremenu neke prestižne svjetske televizijske kuće (što će se vjerojatno i dogoditi jer je sve uhvaćeno i objektivom kamere).

Drugoga dana sokolarilo se ujutro, no sokol je bio nešto teži s obzirom na nagradu koju je dobio od prethodnog dana kada je ulovio prepelicu te nije uhvatio niti jednu od 6 pronađenih prepelica. Taj sdan se išlo ponovno u lov kasnije u predvečerje kada je pronađeno i podignuto 8 prepelica no niti jedna nije uhvaćena. Treći dan se je sokolarilo samo ujutro i pronađeno je 10 prepelica te ponovno nije bila niti jedna uhvaćena no letovi malog sokola Merlina su oduzimali dah dok je divljač bila mudrija i neokrznuta nastavila živjeti u prirodi. Tako je ukupno od 29 pronađenih, markiranih i podignutih prepelica ulovljena 1 dok dok su sve ostale neokrznute nastavile svoj život u karlovačkim poljima.

Nakon posljednjeg jutarnjeg lova prijatelj sokolar iz Velike Britanije spremio je stvari i krenuo iz terena na put od 20 sati kući. Utiske koje je ovdje stekao sokolarenjem na prepelicu najbolje je opisati time da je nakon prvog dana došao direktan poziv od elitnog časopisa koji izdaje britanski sokolarski klub te zamolio za objavu članka uz fotografije o sokolarenju na prepelice u Karlovačkoj županiji. Valja naglasiti da je Britanski sokolarski klub utemeljen 1927. godine i član je The British Field Sports Society (BFSS) kojem je sada pridružena i Countryside Alliance, podržava rad The International Association for Falconry and the Conservation of Birds of Prey (IAF) – međunarodne asocijacije za zaštitu ptica grabljivica i sokolarenje, član je The Hawk Bord ili savjetodavnog tijela sokolara pri britanskoj Vladi, član je The Federation of Country Sportsmen of the EU - FACE te sudjeluje u radu Standing Conference on Countryside Sports (SCCS). Na osnovu toga možemo biti sretni kako će sve preneseno iz prve ruke staviti Hrvatsku i Karlovačku županiju na mjesto koje zaslužuje u promoviranju lovstva, sokolarenja kao nematerijalne kulturne baštine i lovnog turizma. Konačno, ovo je i prvi puta u povijesti da je jedan britanski sokolar došao sa svojom sokolarskom pticom sokolariti u Hrvatski i to na vrstu divljači koja krasi hrvatsku tradiciju lova.

Zaključno, a razmišljajući o tome kako mnogi dobrostojeći lovci čekaju početak lova na škotsku jarebicu koji se otvara 12. Kolovoza i naziva se „The Glorious Twelfth“ ili „Veličanstveni Dvanaesti“ te košta izrazito puno novaca, zašto hrvatsko lovstvo ne bi očuvalo svoju tradiciju lova i sokolarenja na prepelicu i imalo „Veličanstveni prvi“ kada se 01. Kolovoza svake godine otvara lov na ovu malu poljsku koku. Na kraju možemo reći da ovo što smo dosada imali forsirajući lov i lovni turizam na vrstama divljači koje čine štete na usjevima i prometu te ne stvaraju gospodarsku dobit jer su slabe torfejne strukture, bi valjalo što prije promijeniti i hrvatsko lovstvo staviti na neke nove ali stare izvorne tradicionalne vrijednosti utemeljene prije svega u lovu na sitnu divljač uz trofejne srnjake i jelensku divljač ondje gdje ona zaista daje dobre trofejne vrijednosti.

Portal

Divljač i Psi

U konferencijskoj dvorani jedinstvenog slatkovodnog akvarija u Europi, karlovačkoj "Aquatici", 01. lipnja 2017. godine održana je i službena promocija knjige dr. sc. Viktora Šegrt "Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) - obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom". Na prezentaciji knjige govorila je mr.sc. Hrvojka Božić, profesorica hrvatskog jezika, muzeologinja, lektorica knjige i predsjednica Matice Hrvatske ogranak Karlovac u kojoj je dr. sc. Šegrt član, zatim eminentni međunarodno priznati hrvatski stručnjak za divljač i stanište prof.dr.sc. Krešimir Krapinec sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se osvrnuo na stručni dio knjige i kojem smjeru se okrenulo europsko lovstvo vezano uz sitnu divljač, te konačno i autor knjige koji je nazočnima ukratko prezentirao rad na znanstvenim istraživanjima iz kojih je kao rezultat proizašla ova vrlo primjenjiva knjiga za sve lovce na terenu. Samu prezentaciju knjige vodila je stručnjakinja za odnose s javnošću Andreja Barberić. Na prezentaciji knjige nazočili su prijatelji, lovci, lovni kinolozi, sokolari, djelatnici lovstva Uprave šuma "Karlovac", djelatnici sa Karlovačkog Veleučilišta uz karlovačkog župana prof. Damira Jelića i donedavnog predsjednika gradskog vijeća Grada Karlovca gospodina Damira Mandića. 

(Fotografije: Denis Stošić)

 

Portal 

Divljač i Psi

 

Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Šegrt je kroz četrdesetak poglavlja pretočio sukus vlastitog znanstveno istraživačkog rada i istraživanja provedenih u Europi i SAD - u u knjigu napisanu pragmatičnim i jednostavnim rječnikom lako razumljivim svim lovcima praktičarima na terenu. Nakon čitanje, knjiga bi se mogla podijeliti na tri velike cjeline. Prva cjelina obuhvaća svega tri kratka poglavlja u kojima se daje općeniti pregled o biologiji trčke te stanje brojnosti trčke kakvo je bilo do kraja dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Druga cjelina obuhvaća desetak poglavlja sa vrlo jasnim i preciznim razlozima pada populacije trčke i načinima gospodarenja u Europi uspoređujući to sa situacijom u Hrvatskoj gdje je stanje potpuno drugačije. Kroz ova poglavlja su također obrađeni utjecaji različitih vrsta predatora i nepovoljne zakonske regulative te dosadašnji pokušaji načina gospodarenja trčkom u Hrvatskoj. Također u ovim poglavljima se po prvi puta konkretno navodi što je to kvalitetno stanište za trčku s argumentiranim i znanstveno utemeljenim odmakom od dosadašnjih netočnih pretpostavki koje su se u Hrvatskoj navodile kakvo bi stanište za trčku trebalo biti.

Idućih dvadesetak poglavlja Šegrt se bavi konkretnim načinima obnove fonda trčke ispuštanjem koje je provodio na terenu uz primjere dobre prakse iz ostalih europskih zemalja. U ovim poglavljima se precizno navode načini ispuštanja, koliko jedinki treba ispustiti na određenu površinu te na koji način vršiti ispuštanje u lovište.

Posljednja cjelina je posebno zanimljiva izrađivačima lovnogospodarskih osnova gdje autor vrši usporedbu gospodarenja na studijama slučaja iz nekada važećih lovnogospodarskih osnova kada je stanje trčke bilo stabilno sa današnjim propisima i gospodarenjem. Autor nas provodi kroz svako poglavlje bonitiranja staništa i razrađuje zašto su ona dobra ili loša te koliko su precizna ili prepuštena subjektivnim procjenama. U ovoj cjelini se svakako mora izdvojiti poglavlje gdje autor daje primjer kako se trčka kao vrsta koristi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te kako bi u Hrvatskoj mogla pomoći da se stavi u funkciju velik dio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta pomoću europskih fondova. Također u ovoj cjelini je naveden i studij slučaja koji ukazuju koliko veliku financijsku korist u lovnom turizmu ima trčka. Na samom kraju autor daje vrlo detaljan pregled unašanja trčke kao strane vrste u Sjedinjene Američke Države gdje je ona postala vrlo atraktivna lovna divljač te navodi načine kako se o trčki brine u drugim europskim zemljama.

Neki od naslova iz sadržaja ....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije 
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije i trčka

Bonitiranje staništa za trčku skvržulju i propisi matičnog fonda u Republici HrvatskojLovni turizam kroz održivo korištenje trčke

Studija slučaja – financijska dobit od dresure i ispita u radu pasa ptičara

I još puno toga.......

Cijena 170,00kn + poštarina.

Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Portal

Divljač i Psi

Gradonačelnik grada Karlovca prof. Damir Jelić u subotu 29. travnja 2017. godine nastavio je s konkretnom provedbom strategije razvoje lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije koja se odnosi na administrativno područje grada Karlovca. Gradonačelnik Jelić je istaknuo - U toj strategiji su upravo navedene ovakve mjere da bi se ona provela u djelo i da ne bi bila samo "slovo na papiru". Ove akcije su nastavak kontinuiranog i strateškog rada na unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma koji je između ostalog i u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske prepoznat kao oblik selektivnog turizma posebno značajan  za grad Karlovac i za Karlovačku županiju. 

Na ovaj način je Grad Karlovac je za provedbu ovih mjera poribljavanja i povećanja fonda sitne pernate divljači izdvojio 70.000,00 kn od čega je 35.000,00 kn bilo nam jenjeno za poribljavanje a 35.000,00kn za povećanje fonda sitne divljači. Osim ovih mjera još su dodatno izdvojena sredstva za nabavku električnih pastira kako bi se pomoglo udrugama na području grada Karlovca u sprječavanju sve većih šteta koje prouzrokuju divlje svinje na usjevima. Jelić je na kraju naglasio kako su lovci i ribolovci važni dionici kojima treba pomoći kako bi i dalje mogli brinuti o ribljem fondu i fondu divljači.

Prilog s terena pogledajte u nastavku.

Od 15.05.2017. godine u prodaji. Knjiga za sve istinske lovce, lovne kinologe, ljubitelje lova i divljači....

Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Viktor Šegrt je karlovački gimnazijalac, strastveni lovac, sokolar i kinolog. Aktivan u izdavačkoj djelatnosti kao pokretač časopisa o lovstvu „Lovočuvar“ te pokretač portala o lovstvu „Divljač i psi“ i autor prvog priručnika o sokolarenju „Osnove sokolarenja“. Osnivač je Hrvatskog sokolarskog kluba i uzgajivač jastrebova za potrebe sokolarenja,  Prvi je hrvatski koautora na stručnoj knjizi o sokolarenju Benjamina Cranea „Sparrowhawks: A Falconer's Guide“ izdanoj u Velikoj Britaniji na engleskom jeziku. Član je nekoliko radnih tijela pri International Union for Conservation of Nature te je član European Sustainable Use Specialist Group. Bio je aktivni dionik Povjerenstva za izradu Pravilnika o načinu lova s pticama grabljivicama i Programa za polaganje sokolarskog ispita pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te je član povjerenstva za polaganje sokolarskih ispita pri Ministarstvu poljoprivrede. Inicijator je i koordinator izrade prve „Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije“, aktivni organizator velikog broja domaćih i međunarodnih sokolarskih susreta i lovno kinoloških manifestacija u radu pasa ptičara, aktivni natjecatelj u ispitima u radu pasa ptičara i lovno kinološkoj disciplini „Svetog Huberta“ na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini koji je doktorsku disertaciju obranio na temi „Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne hrvatske“.

 

Cijena 170,00kn + poštarina.


Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Neki od naslova iz sadržaja....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?
Ispuštanje trčki izvaljenih ispod kvočke

I još puno toga.......

Portal 

Divljač i Psi

U dobro uređenom lovištu osim lovno-gospodarskih objekata (solišta, spremišta za hranu, hranilišta, pojilišta-kaljužišta, uskočnice, hvataljke i dr.), potrebno je izgraditi i lovno-tehničke objekte (visoki ili niski zasjedi-čeke, prijenosne čeke, prijelazi preko ograde, lovački domovi ili kuće i dr.) koje  moraju biti  obrojčane rednim brojem i ucrtane u kartu lovišta lovnokartografskim znakom. Planiranje izgradnje čeka ovisi o ekonomskim i biološkim uvjetima lovišta te o brojnom stanju divljači krupnog /visokog/ lova radi čega se iste i izgrađuju. Čeke služe isključivo za  lov-osmatrenje-odstrjel  krupne divljači /ako je samo osmatračnica sa iste se ne bi smjelo loviti-odstreljivati/.
-što se tiče određivanja mjesta-lokacije izgradnje visokog zasjeda-čeke taj posao treba prepustiti lovnom stručnjaku u  dogovoru s lovoovlaštenikom.
-u svakoj lovnogospodarskoj osnovi lovišta lovnogospodarski i lovnotehnički objekti u lovištu predviđeni su Obrascem LGO-6 -Mjere uređivanja lovišta (izgradnja, održavanje po lovnim godinama, planirano i ostvareno, održavanje i odstupanje).

.........evo ovako su lovci-grupa LD"SRNJAK" Vukmanić/LS Karlovačke županije/ izgradili jednu visoku čeku za jedan/1/ dan.

Izgradnja visokog zasjeda - čeke /po fazama/ foto: Seid Salihović

 

Portal

Divljač i Psi

 

Upravo, sada kada lovstvo po svom ekonomskom i društvenom značaju (zaštita prirode i staništa, razvoj ruralnog turizma i dr.) po svom bruto dohotku treba zauzeti značajno mjesto u gospodarstvu, priučeni kadrovi, ma koliko bili entuzijasti, ne mogu zadovoljiti. Krajnje je vrijeme da se pristupi stvaranju suvremenog lovstva, tj. takvog koje će se u cjelini   zasnivati na suvremenim  znanstveno provjerenim saznanjima modernog šumarstva, agronomije, veterine, biologije, ekologije, ekonomike i organizacije.  Lovstvo je širi pojam od lova. Glavna aktivnost iz lovstva je svakako lov. Suvremeni procesi automatizacije, industrijalizacije i urbanizacije sa svim pratećim degradacijama životne sredine, praćeni su brojnim vidovima dehumanizacije i otuđenjem  čovjeka od prirode pa i od ljudske suštine. S druge strane ti procesi impliciraju povećanje dnevnog, tjednog i godišnjeg slobodnog vremena zaposlenog čovjeka te kod istog  motivira da svoje slobodno vrijeme koriste u prirodi, posjećivanju raznih destinacija u zemlji i van iste s ciljem osobne rekreacije, edukacije i dr. Sve to omogućuje im turizam u ovom kontekstu lovni turizam koji se realizira u neposrednom kontaktu s prirodom i kroz direktno korištenje prirodnih dobara. Lovni turizam nije samo sastavni dio lovnog gospodarenje već je istovremeno segment turizma kao gospodarske grane, selektivnih vidova sa specifičnim karakteristikama traženja i ponuda. U njemu učestvuju turisti velike platežne moći koji se ne ubrajaju u masovnost već u elitnost. Lovni turizam je zapravo „turističko kretanje čiji je osnovni cilj (motiv) aktivan boravak i  bavljenje lovom kao vidom rekreacije u zdravoj prirodnoj sredini“, odnosno „pružanje usluga zainteresiranim domaćim i stranim lovcima-turistima, radi organizacije posjeta našim lovištima zbog odstrjela krupne i sitne divljači ili samo posmatranja / osmatranja ili snimanja (fotosafari) divljači“ uz plaćanje odgovarajuće naknade propisane Cjenikom odstrjela divljači i usluga u lovu.

              Lovni turizam stvarajući prihode lovoovlašteniku, može stvarati i dodatne prihode za lokalno stanovništvo (ruralnog područja) i biti dobar način za zaštitu prirode i kontrole održavanja životinjskih vrsta, poštujući Zakonske regulative i prateće Pravilnike.

             Sve može biti kako se to u narodu kaže „krasno i lijepo“, i destinacija lovišta i kvaliteta i brojnost ponuđene divljači i uređenost lovišta,  no u svemu tome osobe koji neposredno sudjeluju u tom procesu trebaju posjedovati određene kvalitete kako bi profesionalno, korektno i neemocionalno „zaokružili“ lovno-turističku uslugu na zadovoljstvo lovca turiste i lovoovlaštenika, a time stvorili ponovni interes dolazaka istih i „novih“ lovaca turista.

 Odabir kvalitetnog stručnog pratioca lovaca turista trebao bi se temeljiti na slijedećim elementima :

-najniže stručno obrazovanje IV-stupnja; srednja šumarska škola, poljoprivredna ili veterinarska (te specijalizacija obrazovanja V-stupanj - lovstvo, uz stalno usavršavanje),

-vještina komunikacije,

-poznavanje stranih jezika  (engleski ili njemački ili  talijanski ),

-snalaženje i fleksibilnost,

-iskrenost, etičnost-moral, iskustvo na poslovima lovstva,

-treba biti vedar, šaljiv, animator,

-ljubazan, strpljiv, taktičan,

-uslužan, uvijek spreman pri davanju informacija,

-smiren, mora se znati kontrolirati, imati osjećaj za mjeru,

-planirati i predvidjeti sve,

-voljeti svoj poziv i rad u lovstvu,

-svima posvetiti jednaku pažnju, osoban pristup,

-pamtiti goste, imati dobru memoriju,

-točnost i odgovornost,

-lovački se nositi  i štovati lovačku etiku (odjeća i sl.),

-stalna mjesto stanovanja mora biti u neposrednoj blizini lovišta.

  • Podrazujeva se: posao stručnog pratioca lovaca turista obnašati po propisanom opisu poslova i radnih zadaća.  Zakonska regulativa je neizostavna, a to je članstvo kod Hrvatskog lovačkog saveza (lovačka iskaznica), pravo na držanje i nošenje lovačkog oružja (oružni list), položen  ispit za ocjenjivača lovačkih trofeja te položen  ispit za lovočuvara s funkcijom lovočuvara za lovište u kojem obavlja lov.

 Elementi promidžbe :

  • Informacije o lovištu prije dolaska u lovište (katalozi, sajmovi i sl.),
  • Fotografije prigodnih detalja iz lovišta prije dolaska ili fotografije trofejne divljači koja se nudi, odnosno podatak o stečenim kapitalnim trofejima, godišnji plan odstrjela krupne divljači. Za sitnu divljač; godišnji plan odstrjela, mogući broj odstrjela prirodno uzgojenih jedinki odnosno kolike su mogućnosti odstrjela iz umjetnog uzgoja i  drugo,
  • Važeći cjenik odstrjela divljači i usluga u lovu za važeću lovnu godinu,
  • Zakonske regulative za učestvovanje u lovu, lovca ili lovačkog psa,
  • Mogućnost rezervacije termina lova,
  • Opis puta do lovišta,
  • Lovoovlaštenik dočekuje i prima lovace-turiste,
  • Informaciju lovcima po dolasku prvi daje lovoovlaštenik-domaćin,
  • Mjesto boravka, smještaj, ostale usluge,
  • Mjesto prehrane s cjenikom hrane i pića,
  • Ostale atrakcije i privlačnosti u lovištu ili okružju,
  • Infrastruktura i okoliš,
  • Ispraćaj gostiju-lovaca na odlasku i putovanje po povratku,
  • Prigodni tzv. suvenir za gosta lovca; lovačka kravata, lovačka značka, CD i sl.
  • Kontakt i uspomene nakon povratka.

Smještaj lovaca:

-preporuča se namjenski lovački dom od lovoovlaštenika  koji mora zadovoljavati prihvatljivu kategoriju smještaja s pratećim sredstvima javnog informiranja i komuniciranja,

-voditelj lovačkog doma dočekuje i ispraća goste lovce zajedno s lovoovlaštenikom, stručnim pratiocem i drugim osobljem.

-sve cijene pića, hrane i smještaja moraju biti dostupne-transparentne,

-uslužno osoblje( konobari, kuhari i dr.) koje je na raspolaganju lovcima turistima mora biti kvalificirano za taj posao, a isti obnašati profesionalno i korektno (podrazumijeva se poznavanje stranih jezika).

 

         Razvoj kvalitetnog lovnog turizma ovisi još i o nizu drugih faktora odgovornog turizma, a moguć je tek uključivanjem istog u planove strateškog razvoja Hrvatskog lovnog turizma (ako ga ima) na temelju detaljnih istraživanja i razvojnih projekata, umjesto na temelju viđenja pojedinaca i želja lokalnih čimbenika. Samo na temelju konkretnih razvojnih projekata mogu se tražiti sredstva i postavljati planovi razvoja pojedinog lovišta, a time i ruralnog područja u kojem je ustanovljeno lovište (vlastito ili zajedničko), odnosno mjesta, grada ili županije.

Portal

Divljač i Psi

Najtrofejniji hrvatski lovac i lovni kinolog te vrsni sokolar Hari Herak u kombinaciji sa svojom surom orlicom i parson terijerkom nastavlja lov na lisice. Općenito uhvatiti lisicu iziskuje puno truda, strpljenja i čekanja. Uhvatiti lisicu sa surim orlom je osim svega navedenog i umjetnost lova. Uhvatiti 6 lisica u 5 dana lova na lisice pomoću surog orla je nešto što malo tko može. Ipak, možemo slobodno ustvrditi kako kombinaciju terijera i orla u lovu na lisice provodi u Svijetu samo Herak. Nakon više od trideset godina dominacije svjetskom lovnom i lovnom kinološkom scenom svoje veliko znanje upotrijebio je za drugi način lova. Ono što se još do sada nigdje u Svijetu nije vidjelo su kombinacije kada terijerka istjera lisicu te na zapovijed prekida gonjenje i krene prema Heraku koji tada pušta orla. Na ovaj način je ovo zaista jedinstven primjer gdje je Nematerijalna kulturna baština pod UNESCO-om i Kulturna baština Republike Hrvatske - sokolarenje, stavljena u svrhu redukcije predatora koji narušavaju i ovako loše fondove sitne divljači. Svakako za svaku pohvalu i iskrene čestitke!

Portal

Divljač i Psi

 

 

hostgator coupons 2013