Na temelju članka 29. stavak 3. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 14/14, 21/16, 41/16 67/16), Odluke o postupku i uvjetima javnog natječaja i kriterijima vrjednovanja ponuda za davanje u zakup zajedničkih otvorenih lovišta na području Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije broj 06/16) te Odluke o pokretanju postupka za davanje u zajedničkog otvorenog županijskog lovišta IV/110 „DUBOVAC“ ustanovljenog na području Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 05/18 ), Župan Karlovačke županije raspisuje 

http://www.kazup.hr/natjecaji/vijesti/63-vjesti-opci-natjecaji/1000449-javni-natjecaj-davanje-u-zakup-lovista-dubovac.html

Karta lovišta:

https://lovistarh.mps.hr/lovstvo_javnost/LovisteKarta.aspx?id=661

Portal

Divljač i Psi

 

Uvodni trailer s Međunarodnog sokolarskog susreta "SokolarKA" 2017. godine. Mjesto okupljanja bio je karlovački Stari grad "Dubovac" koji je idealno mjesto za sokolare gdje se nekada davno i sokoarilo. Samo sokolarenje i sokolarski lov održan je na terenima lovačkog društva "Draganići". Lovačko društvo "Draganići" su ujedno i prvo lovačko društvo u Republici Hrvatskoj koje je pred više od 10 godina među svoje redove primilo i prvog lovca sokolara, te je prepoznalo sokolarenje kao dio hrvatske tradicije koju treba očuvati. Nakon njih su krenule i ostale lovačke udruge po Hrvatskoj ali članovi LD "Draganića" su ostali zapisani u povijesti samostalnog hrvatskog lovstva kao prvi. Na kraju valja istaći da sokolarstvo kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske pod zaštitom UNESCO-a jedino živi na ovaj način a tereni oko Karlovca postali su meka za sokolare širom Europe.

Za pokretanje videa kliknite na fotografiju

 

Razgovori o problemu pada brojnosti trčke skvržulje ili poljske jarebice već duži vremenski period mogu se čuti u gotovo svim lovištima Republike Hrvatske gdje je ona do pred petnaestak – dvadeset godina obitavala u stabilnoj populaciji. Razlozi koji se među lovcima po toj temi najčešće navode kao uzrok pada brojnosti su najčešće vezani za nedostatak poljoprivrednog zemljišta koji bi navodno trebao biti jedan od ključnih razloga zašto je više nema. Ipak, tu priču treba jednom zaključiti i jasno izreći, kako stanišno gledano smanjenje obrađenog poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, nikada nije, niti će biti, razlog pada populacije trčke te je određivanje kvalitete staništa koje propisuje poljoprivredno obrađeno zemljište kao pogodno za život trčke potpuno krivo. Realno, da se u ovom momentu dogodi povećanje poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj to ne bi niti malo pomoglo obnovi njezinog fonda. Ono što većinu naših lovaca potiče na takvo razmišljanje su vremena kada je trčke bilo u izobilju a polja su bila više obrađena, no zaboravlja se kako se u to vrijeme puno intenzivnije gospodarilo predatorskim vrstama (odstrjel vrana, svraka, lisica, kuna), koje su danas nažalost, u Republici Hrvatskoj dodatno zaštićene raznim podzakonskim aktima. Ovdje odmah valja istaći da pravdanje zaštite vrsta koje devastiraju fond trčke, ali i ostale sitne divljači, kao što su npr. vrane, svrake kroz „namete“ iz Europske Unije kroz razne direktive nisu točne, jer direktiva daje zakonodavni okvir u kojem svaka zemlja članica kreira ono što joj najbolje gospodarski odgovara. Tako bez ikakvog problema ako to želimo sa stručnim argumentima možemo ići u zakonske izmijene te skinuti lovostaje tijekom čitave godine sa npr. vrana, svraka i lisica te početi koristiti i zamke za iste kao što to čine i neke druge zemlje Europske Unije da bi pomogli obnovi populacije trčke i još nekih drugih vrsta sitne divljači.

Idealno stanište za trčke su neobrađena polja obrasla različitim korovskim vrstama. Trčke je vrsta koja potječe sa stepskih travnjaka Europe i Azije te njeno idealno stanište nisu obrađene poljoprivredne površine (Foto: Viktor Šegrt)

No, vratimo li se obnovi populacije trčke i jeli ga moguće provesti, najbolje je za praktične primjere iz lovišta vidjeti što se učinilo u nekim drugim zemljama. Najdalje u uspješnim projektima obnove su otišli Britanci koji su trčku stavili kao prioritetnu jer ima neprocjenjivu okolišnu korist a donosi velike profite u lovstvu. Nakon njih iste primjere vrlo uspješno slijede Irci da bi se konačno po istom modelu pridružili i Nijemci. Tako u nizu postavljenih ploha na kojima se vrše obnove populacije među posljednjima je ploha iz Roystona na kojoj je 2001. godine u jesen bilo svega 5 jata trčki na 1000 ha dok je 2009. godine u jesen izvedeno i izbrojano 67 jata trčki. Vrlo slični i još bolji uspjesi u vraćanju populacije trčke iz nule ili od nekoliko jata do minimalne gustoće parova od 20 trčki na 100ha provedeni su na više mjesta. Ono što se svakako mora istaći kod svih projekata obnove populacije trčke koji su uspješno provedeni je da su postavljeni minimalno na pet godina te su kombinirani različiti modeli ispuštanja jedinki iz kontroliranog uzgoja (fazanerija), prebacivanje divljih jedinki (moguće u Hrvatskoj) te vraćanje na tradicionalno uzgajanje trčki pomoću malih pasmina kokoši koje su dale izvrsne rezultate. Uz to mora se obavezno naglasiti da se ispuštanje trčki baš nikada ne vrši direktno u lovište i ako prethodno nisu postavljeni ispusta u kojima se provode faze prilagodbe trčki prije ispuštanja. Uz ispuštanje obavezno se išlo sa ciljanim postavljanjem „hranilišta bačvica“ i redukcijom predatora u najvećoj mogućoj mjeri. S druge strane, ono što se često puta moglo vidjeti u Hrvatskoj, pa čak i u nekim nazovimo ih većim projektima obnove populacije je direktno ispuštanje trčki u lovište (!?) što je sa sto postotnom sigurnošću od starta bilo osuđeno na propast. Također bilo je par pokušaja ispuštanja trčki preko ispusta, no radilo se o manjem broju jedinki a isputanje je često vršeno bez dostatne logističke podrške u samo jednoj lovnoj sezoni.

Ispuštanje trčki u lovište preko ispusta jedino daje pozitivne rezultate (Foto: Viktor Šegrt).

Za uspješne projekte valja odrediti za početak jedan dio lovišta od 100-200ha na kojem valja sustavno postaviti ispuste i krenuti u ispuštanje. Ovdje se svakako mora navesti i dio koji je vezan uz matematičke procijene matičnih fondova i propisima odstrjela po izračunima prema subjektivno procijenjenim bonitetima staništa u Hrvatskoj što je dodatno učinilo još više štete trčki. Određivati takve stvari na desetogodišnjoj razini prema matematičkim tablicama je u najmanju ruku neodgovorno prema ovoj ali i nekim drugim vrstama sitne divljači čija populacija u Hrvatskoj trpi pad. Ono što se mora svakako imati na umu je i razlog zašto se ide u ispuštanje trčki. To svakako može biti s dugoročnim ciljem povećanja brojnosti i stvaranja prirodnog fonda koji će sam krenuti u reprodukciju, ali i ispuštanje trčki za užitak vlastitog lova za članove lovačke udruge ili lovnog turizma (odstrjel, dresura pasa ptičara, sokolarenje). Tu je trčka kao sitna divljač ako se dobro ispušta preko ispusta izuzetno zahvalna gdje povrat ispuštenih kljunova i onog broja koji je odstrijeljen može biti gotovo u sto postotnom povratu. Trčka kao vrsta čija je biologija i sociologija vezana većinu godine uz jato, može biti točno zadržana ispustima u dijelu lovišta gdje se planiraju lovne aktivnosti. U svakom slučaju u budućnosti koja je pred nama valja sagledati kako se konkretno pobrinuti o povećanju brojnosti trčke s aspekta okoliša, lova i lovnog turizma jer je Hrvatska u lovstvu do sada forsirala smjer krupne divljač koja očito nema dostatnu trofejnu vrijednost za ozbiljniji lovni turizam uz dodatne štete koje uzrokuje u prometu i poljoprivredi te čini lovcima velike probleme kod nastalih šteta koje moraju platiti. Na ovaj način će se posvetiti pažnja izvornim hrvatskim vrstama divljači uz osiguranje dijela sredstava kroz lovni turizam kojim će lovačke udruge moći platiti sve veće i veće štete na vozilima i poljoprivredi.  

Portal

Divljač i Psi

U Karlovcu, točnije na Starom gradu Dubovcu u subotu 28. listopada 2017. godine započelo je obilježvanje dvadesete godišnjice od organiziranja prvog sokolarskog susreta održanog u Republici Hrvatskoj te deseta godišnjica od osnutka Hrvatskog sokolarskog kluba koji je osnovan u Karlovcu. Okupljanje sokolara u predivnom dvorcu Starom gradu Dubovcu popraćeno je kamerama medija i posjetitelja koji su se došli nakratko upoznati s tradicionalnom lovnom disciplinom - sokolarenjem. Nakon jutarnjeg okupljanja sokolari su krenuli na teren na području lovačkog društva "Draganići" i vodiča Stjepana Barkovića te uz podršku predsjednika lovačkog društva "Fazan" iz Tuškana Stjepana Pereza, koji je za potrebe većeg broja sokolara također bio spreman ustupiti svoje lovačke terene. Sokolari podijeljeni u dvije grupe su tijekom sokolarenja podigli preko 70 kljunova fazanske divljači i desetak zečeva od čega je uhvaćeno tri kljuna fazanske divljači. Na ovaj način sokolarstvo se ponovno pokazalo kako nema negativnog utjecaja na divljač i okoliš u što su se uvjerili lovci udruga iz lovnog ureda Karlovac koji su dali ovom događaju punu podršku. Inače, u ovo vrijeme održavaju se brojni sokolarski susreti diljem Europe te su sokolari više nego dobrodošli u lovačke udruge kako bi svi njegovali i očuvali tradicionalne oblike lova. Na kraju valja istaći da je sokolarstvo danas dio nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske te se nalazi na listi UNESCO-a kao nematerijalna živuća svjetska kulturna baština, dok se karlovački kraj pokazao kao idealno mjesto za sokolarenje, lov i lovni turizam na jedino profitabilnu na sitnu divljači.

Foto by Dinko Neskusil

 

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Portal

Divljač i Psi

 

 

Donosimo vam još jedan u nizu praktičnih članaka uvaženog lovca, lovnog kinologa i međunarodnog FCI suca Dražena Matičića mag. ing. agr.

 

  • U ring je bolje ne ulaziti , dok niste sasvim sigurni da imate neposredni kontakt sa psom te da je isti socijaliziran.
  • Uvijek trebate imati na umu da ste psa priveli na izložbu da ga ocjeni kinološki sudac, a ne da on čuje vaše mišljenje.

 

Obzirom na broj registriranih lovaca u RH te obvezi lovaca na štovanje Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov („Narodne novine“ broj: 143/10.), nameće mi se tema: „Kako izložiti svog lovačkog psa na ocjenjivanju oblika/eksterijera“ ?  Zašto? Upravo iz razloga da bi se pas priveo na polaganje Ispita prirođenih osobina (IPO), mora prije toga biti pozitivno ocijenjen u obliku (Standard pasmine FCI).

 

           U RH jedina krovna kinološka asocijacija koja je članica Međunarodne kinološke federacije- Federation Cynologique Internationale (FCI) je Hrvatski kinološki savez, Zagreb, Ilica-61. Sukladno članstvu u FCI-u Hrvatski kinološki savez donio je 01.01.2017.godine Pravilnik o priredbama HKS-a; Pravilnik o priredbama radne lovne kinologije i Pravilnik o izložbama pasa. Suđenje i ocjenjivanje pasa smiju vršiti samo kinološki suci-FCI-a koji za određenu pasminu imaju odobrenje svojeg nacionalnog saveza, a sudi se prema važećim standardima FCI-a. *Lovačke pasmine pasa po obliku i radu u RH mogu se ocijeniti i kod lovno-kinoloških sudaca Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) (čl.67.st.1. Zakon o lovstvu) no, Hrvatski lovački savez nije član FCI-a te se takove ocjene priznaju samo unutar granice RH, i nisu međunarodno priznate.

            Izložbe pasa mogu biti međunarodne (internacionalne) i državne (nacionalne) za sve pasmine te specijalne izložbe za jednu ili više pasmina.

  1. Na međunarodnim izložbama pod zaštitom FCI-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a. Na tim izložbama pasmine koje priznaje HKS mogu se izlagati samo izdvojeno i ne sudjeluju u podjeli naslova koji su pod zaštitom FCI-a.
  2. Na svim ostalim izložbama pod zaštitom HKS-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a, kao i psi pasmina koje priznaje HKS.
  3. Za sve izložbe pod zaštitom HKS-a obavezna je podjela pasmina usklađena prema važećoj podjeli pasmina FCI-skupina i to:

-Skupina 1-pstirski i ovčarski psi osim švicarskog planinskog psa

-Skupina 2-pinčeri i šnauceri, molosi i švicarski planinski psi

-Skupina 3-terijeri

-Skupina 4-jazavčari

-Skupina 5-špicevi i psi primitivnog tipa

-Skupina 6-goniči, krvosljednici i srodne pasmine

-Skupina 7-ptičari

-Skupina 8-retriveri, španijeli i psi za vodu

-Skupina 9-psi za pratnju i patuljaste pasmine

-Skupina 10-hrtovi

 

  • Na izložbama ne mogu sudjelovati psi:
  1. Koji nisu upisani u rodovnu knjigu koju priznaje FCI
  2. Koji za izložbu nisu prijavljeni
  3. Koji nisu upisani u katalog izložbe
  4. Koji boluju od zaraznih bolesti, na kojima su obavljene nedopuštene promjene, kastrirani psi, psi bez jednog ili oba testisa, ženke koje se tjeraju te očito noseće ženke
  5. Koji su u vlasništvu osoba kojima je izrečena kazna zabrane sudjelovanja i izlaganja pasa na kinološkim izložbama od strane HKS-a, ili ako je takvu kaznu odredila i o tome HKS izvijestila neka kinološka organizacija koju priznaje FCI ili je kaznu odredio sam FCI
  6. Koji nemaju odgovarajuću veterinarsku potvrdu o zdravstvenom stanju psa i obaveznom cijepljenju
  7. Koji su kupirani, a oštenjeni nakon 01.01.2013.godine s izuzecima propisanim Zakonom o zaštiti životinja.
  • Pas na izložbi; držanje, sigurnost, odgovornost:
  1. Vlasnik odgovara za sve štete koje bi učinio njegov pas. Organizator ne odgovara za eventualne štete vlasniku psa, niti za krađu, bijeg ili gubitak psa.
  2. Psi se na izložbu dovode na dan kada je određeno potvrdom o prihvaćenoj prijavi te u naznačeno vrijeme.
  3. Pod obvezatnom opremom za psa smatra se da psi moraju imati prema svojoj veličini i snazi odgovarajući ovratnik.
  4. Oštri psi se na izložbi trebaju kretati s odgovarajućom brnjicom, a za svaku štetu koju učine odgovaraju samo vlasniku psa.
  5. Vodič psa koji ga vodi u krug-ring mora nositi kataloški broj psa da je uvijek dobro uočljiv.
  6. Psi koji nisu upisani i uvedeni u katalog ne smiju  u načelu biti dovedeni na prostor gdje se održava izložba, osim ako vodstvo izložbe napravi iznimku od tog propisa.

 

  • Na izložbama se psi dijele i ocjenjuju /kako su prijavljeni u prijavnici/ u slijedećim razredima:
  1. RAZRED ŠTENADI za pse od 3-6 mjeseci
  2. RAZRED NAJMLAĐIH za pse od 6-9 mjeseci
  3. RAZRED MLADIH za pse od 9-18 mjeseci
  4. RAZRED MEĐURAZRED za pse od 15-24 mjeseca
  5. RAZRED OTVORENIH za pse iznad 15 mjeseci
  6. RAZRED RADNIH PASA za pse iznad 15 mjeseci s priznatim položenim ispitom rada (ne IPO već kopija formulara FCI-a o položenom radnom ispitu)
  7. RAZRED PRVAKA u ovaj razred mogu se prijaviti psi kojima je priznat naslov nacionalnog šampiona u ljepoti zemlje koju priznaje FCI ili zemlje ugovornog partnera FCI-a ili Internacionalnog šampiona u ljepoti. Psi s priznatim naslov „Prvak Hrvatske u ljepoti“ obvezatno se upisuju u ovaj razred ukoliko ne zadovoljava uvjete za upis u razred veterana.
  8. RAZRED VETERANA za pse starije od 8 godina
  9. Organizatori mogu zbog specifičnosti pasmine na specijalnim izložbama zatražiti od HKS-a uvođenje i drugih dobnih razreda kao i natjecanje izvan konkurencije.
  • Ocjene oblika i plasman:

Ocjenjivanje pasa obavlja kinološki sudac prema važećim standardima FCI-a.

  1. U razredu štenadi i najmlađih pasa isti se ocjenjuju sa: „vrlo perspektivan“, „perspektivan“, „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“. Psi se svrstavaju-rangiraju od prvog (1) do četvrtog (4) mjesta.
  2. U ostalim razredima, dodjeljuju se, bez obzira na starost i broj pasa za ocjenjivanje, slijedeće ocjene: „odličan“, „vrlo dobar“, „dobar“, „dovoljan“ ili „nedovoljan“. Obavezno je svrstavanje-rangiranje od 1-4 mjesta u svakom izložbenom razredu u koliko je pas ocijenjen najmanje ocjenom vrlo dobar.
  • Naslovi i kandidature:
  1. Prvak razreda mladih pasa; ocjena oblika odličan, jednako mužjaku kao i ženki. Dodjela naslova „Prvak razreda mladih“ nije obvezna!
  2. U ostalim razredima; međurazred, otvoreni, radni psi i razred prvaka, svakoj odlično (5) ocijenjenoj jedinki na internacionalnim, nacionalnim te specijalnim izložbama, koje su pod zaštitom HKS-a, sudac može dodijeliti kandidaturu mužjaku i ženki; CAC-HR, R.CAC-HR ili CACIB, R.CACIB.
  3. Naslov prvaka razreda veterana može biti dodijeljen samo u razredu veterana najboljem psu koji je ocijenjen ocjenom „odličan“ (5) i to jednako mužjaku i ženki. Dodjela „Prvaka razreda veterana“ nije obvezna!
  4. Najljepši pas suprotnog spola-BOS:

-na međunarodnoj izložbi-CACIB mužjak ili ženka, najljepši mladi pas pasmine mužjak ili ženka te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog u kojem je dodijeljen naslov PRVAK PAMINE-BOB.

-na nacionalnoj i specijalnoj izložbi-svi mužjaci ili sve ženke s osvojenim titulama CAC-HR, Prvak razreda mladih mužjak ili ženka, te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog kojem je dodijeljen naslov PRVAK PASMINE-BOB.

-na naslove ili kandidature ne postoji mogućnost pravnog potraživanja.

Nakon ocjenjivanja pasa po krugovima-ringovima pristupa se revijalnom programu izbora najljepših pasa izložbe. U svakom KATALOGU izložbe napisan je program izbora i uvjeti natjecanja.

 

  • Postoji i drugi način ocjenjivanja pasa osim na izložbama:

-Pse je moguće ocjenjivati i na drugim priredbama osim na izložbama.

-Ocjenjivanje  pasa se može vršiti na uzgojnim pregledima, na radnim ispitima i drugim prigodama ukoliko organizator zatraži od HKS-a takvu mogućnost i HKS je odobri.

-U tom slučaju je organizator dužan osigurati kinološke suce za ocjenu oblika na način predviđenim Pravilnikom o stručnom radu HKS-a.

-Ocjenjivanje pasa u takovim prigodama vrši se po istim načelima i na jednak način kao i ocjenjivanje pasa na izložbi u razredu izvan konkurencije.

-Kinološki sudac smije potpisati ocjenu psa na takovoj priredbi samo ako je od HKS-a ovlašten kao sudac za navedenu pasminu.

STANDARD PASMINE:

             Svaka pasmina pasa priznata od FCI-a ima svoj službeni standard, znači ispisan-opisan tekst o idealnom predstavniku pasmine. Idealnih pasa nema, tako da je posao kinološkog suca da ocjeni koliko je pojedini pas blizu ideala, odnosno blizu opisanog standarda. Standard pasminu opisuje dosta detaljno, ali uvijek postoji prostor za različite interpretacije standarda i upravo je fascinantno kako se u tumačenjima i analizama standarda važe svaka riječ. Po nivou detalja standardi se prilično razlikuju, nisu unificirani, ali neki precizno definiraju svaki topografski gledano detalj na psu, a neki standardi ostavljaju prostor za različitu interpretaciju. Kinološki sudac mora poznavati i razumjeti standard pasmine koju sudi do detalja i imati tzv.“sudačko oko“. Za to je potrebno poznavati građu psa, anatomiju i biomehaniku psa,  puno vremena, razgovora, diskusija s kolegama i čitanja stručnih knjiga. Podrazumijeva se da su kinološki suci stasali prvo kao vlasnici psa, osobe koja se bavi uzgojem, selekcijom i odgojem čistokrvnih pasa. Pretenciozno bi bilo očekivati da su svi oni znanstvenici kako to iz doslovnog tumačenja pojma kinolog proizlazi. Kinologija je znanost o uzgoju, selekciji i odgoju čistokrvnih pasa.

             Vodilja svakog kinološkog suca kada sudi oblik psa je da to radi profesionalno, korektno i neemocionalno u odnosu na vodiča. Što to znači ? Na psu ne treba odmah tražiti greške, to je negativno ! Na psu se prvo traže vrline, a ne mane. Odnosno treba o psu steći opći dojam; tip, konstitucija, kondicija, proporcija, narav, kretanje, a onda se tek pristupa detaljiziranju glave, vrata, trupa, repa, ekstremiteta, krzna-dlake. Prijatelji i poznanici koji izlažu psa se ne favoriziraju, ocjenjuje se pas !

 

Čekanje rezultata nakon postavljanja pred FCI sucem - perspektivna mlada mala misterlanderica uzgajivačnice Colours of Rogoz - Prvak razreda mladih BOB.

             Ono što moraju znati izlagači-vodiči psa u krugu-ringu je:  po nalogu suca pas se vodi s lijeve strane, direktno prema sucu i od suca, u „trokut“ i u „krug“. Tada sudac ocjenjuje psa; stavovi nogu-kutovi, u kretanju, iskorak, položaj glave, vrata, leđna linija, nošenje repa, temperament i socijalizaciju psa (odnosno „ring dresuru“). Znači, gledati psa i njega uspoređivati sa standardom. Svako suđenje je novi početak kako za izlagača-vodiča tako i za suca; psi su živa bića koja se sa vremenom mijenjaju i ako je sudac jednom dao prednost jednom psu to ne znači da će i drugi puta biti isto. Na početku svake nove izložbe pasa, novog suđenja svi imaju iste šanse i svi kreću s iste startne pozicije.

              Čovjek-lovac je s određenom namjerom i predumišljajem stvorio posebne oblike lovačkih pasa za strogo određenu svrhu i to empirijskom metodom križanja i selekcije. Nije lako nabrojati sve zadaće koje obavlja pas za čovjeka. No postoji jedna zadaća koju svaki pas zdušno izvršava, bez obzira na svoju pasminsku pripadnost, snagu ili oblik, a  to je njegova neiscrpna ljubav prema gospodaru.

             Današnja lovna kinologija kroz uporabu lovačkih pasa u lovištu je sastavnica lovstva u RH.

Portal

Divljač i Psi

U organizaciji KD „Karlovac“ i tvrtke za lovni turizam „KA-LOV“ organizirana su dva dana lovno kinoloških manifestacija po međunarodno priznatim FCI pravilima. Prvi dan održan je već nadaleko poznati karlovački LKK Svetog Huberta „Četiri rijeke“.

Osim standarnih lovaca natjecatelja na kupu su sudjelovale i četiri lovkinje među kojima su neke debitirale i prvi put kao što je Mateja Starjački i Sara Gmižić te dvije iskusne lovkinje takmičarke Nikolina Košćević iz Hrvatske i Petra Dežman iz Slovenije. Među lovkinjama prvo mjesto je osvojila iskusna Nikolina Košćević sa svojom oštrodlakom ptičarkom a drugo mjesto pripalo je Sari Gmižić sa njezinim dugodlakim njemačkim ptičarom.

Od muških takmičara su bili prokušani i na međunarodnoj sceni priznati lovci te je pobijedio iskusni znalac lova i lovne kinologije Zoran Postić sa svojim njemačkim oštrodlakim ptičarom Arisom. Drugo mjesto pripalo je Aleksandru Bunareviću i njegovom kratkodlakom njemcu Žuji dok je treće mjesto uzeo slovenski lovac Bojan Valenčić sa svojom izvrsnom i iskusnom vajmarankom Fridom izpod Kuma.

Drugi dan održan je ispit pasa ptičara u polju s odstrjelom prepelice i dodjelom kandidature CACIT i već nadaleko poznata karlovačka „ALKA“ kup prijateljskih gradova Alessandrie i Karlovca. Takmičari su bili podijeljeni u dvije baterije.

Prvo mjesto te titulu CACT/CACIT osvojio je Zoran Postić sa oštrodlakom njemicom Zarom od Postića, drugo mjesto s titulom R CACT/R CACIT pripalo je Zili od Postića koju je vodio Zoran Postić a vlasnica je Nikolina Košćević. Treće mjesto pripalo je Bojanu Bilanđiću i njegovoj kratkodlakoj njemici Abi s ocjenom prvi odličan. Drugog dana valja svakako spomenuti Tiffany od Heraka, epanjel bretonku hrvatskog uzgoja koju je vodio vlasnik Hari Herak i koja je pokazala vrh svjetske klase bretona u pretraživanju, galopu i vanserijskoj kvaliteti nosa te je imala manje sreće kod pronalaska druge prepelice u turnusu što joj nije donijelo konačan plasman a bila je posebno istaknuta od suca Zlatka Piteše koji je sudio u toj bateriji.

Kinološki FCI suci na ovoj manifestaciji bili su Goran Dejanović, Slobodan Hervatin, Zlatko Piteša i Davorin Andrijašević koji su posao odradili izvanredno. Za kraj treba reći da su tereni koje je osigurala tvrtka „KA-LOV“ iz Karlovca bili na najvišoj svjetskoj razini s obzirom na sam tip otvorenog livadnog terena dok je u prosijeku svaki pas imao i po tri kljuna prepelica u turnusu. Posebno valja zahvaliti i  lovcu LD „Draganići“ Stjepanu Barkoviću koji je dao na korištenje svoj šator i opremu za pripremu gableca te ujedno bio i izvanredni strijelac na ispiti s odstrjelom. Rezultat svega je da Karlovačka županija u lovu, lovnoj kinologiji i lovnom turizmu radi po donesenoj i usvojenoj jedinoj strategiji razvoja i pokazuje kako se to strateški i znalački odrađuje ne terenu.

Portal

Divljač i Psi

Nakon izrađene i usvojene prve sektorske strategije u Republici Hrvatskoj koja se odnosi na Razvoj lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije, a čiju je izradu koordinirala Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. te usvojila Županijska skupština Karlovačke županije, realiziran je i prvi značajan projekt u kontekstu povećanja smještajnog kapaciteta za potrebe lovnog i ribolovnog turizma.

Na osnovu spomenute strategije Karlovačka županija je preko svoje Razvojne agencije KARLA-e pomogla u koordinaciji i pripremi projektnog prijedloga „Lazina – Entertainment Rural Fun“ na OPG-u Gašpić sukladno strateškim smjernicama „Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020 godine“.

Realizacijom projekta Lazina – Entertainment Rural Fun pomaže se u ispunjavanju ciljeva u razvoju turizma i gospodarstva koje si je Karlovačka županija zadala do 2020. godine temeljem navedene Strategije lovnog i ribolovnog turizma, a samim tim i ispunjavanju ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020 godine, gdje je kao jedan od prioriteta definiran razvoj lova i ribolova kao primarnog i sekundarnog turističkog proizvoda Karlovačke županije. Stoga možemo reći da projekt Lazina – Entertainment Rural Fun predstavlja Studij slučaja kako je Strategija zaslužna za apliciranje i povlačenje sredstava za razvoj ovog unosnog vida kontinentalnog turizma.

Investicija je razrađene i financirana sredstvima Ministarstva turizma kroz Program Konkurentnosti turističkog gospodarstva u iznosu od 90.000,00 kn  dok je ukupna vrijednost investicije 200.000,00 kn. Projekt uključuje smještaj za lovce i ribolovce, boksove za pse, prostor za držanje ribolovne opreme i mamaca, kušaonu vina i hladnih narezaka te sve potrebne popratne detalje za ove oblike turizma.

 

Uređenjem smještajnih kapaciteta  direktno utječe na ostvarivanje sljedećih ciljeva Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine

  1. Lovni turizam Karlovačke županije
  2. Strateški cilj 3: Konkurentnost lovstva i lovnog turizma te razvoj lovno-turističke ponude i usluga

prioritet 2: Poticanje razvoja i unapređenje ugostiteljsko-turističke ponude i usluga

  1. Ribolovni turizam Karlovačke županije
  2. Strateški cilj 3: Konkurentnost ribolova i ribolovnog turizma te razvoj ribolovno-turističke ponude i usluga

Prioritet 2: Poticanje razvoja i unapređenje ugostiteljsko-turističke ponude i usluga 

 

Projekt „Lazina – Entertainment Rural Fun“ je indirektno povezan i s projektom „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“ kao jedan od sudionika  integrirane turističke ponude s područja Karlovca i Karlovačke županije (ugostitelji, članovi OPG-a, hotelijeri i turoperatori).

Otvorenju prvog projekta ovakvog tipa u Republici Hrvatskoj koji je napravljen za razvoj lovnog i ribolovnog turizma nazočila je zamjenica župana Martina Furedk-Hajdin koja je izrazila sve pohvale te obećala nastavak rada Karlovačke županije u smjeru razvoja ove unosne grane gospodarstva.

Portal

Divljač I Psi

Voditeljica Hrvatskog radija, Maja Raguž, na Hrvatskom radiju, u emisiji Ujutro prvi, napravila je izvrstan prilog o hrvatskom lovstvu, štetama od divljači, lovnom turizmu, novom zakonom o lovstvu te potencijalu koje nosi lovstvo kao gospodarska grana u Hrvatskoj. Kao gosti emisije pozvani su predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak koji je kao svoju zamjenu poslao tajnika saveza gospodina mr. sc.  Ivicu Budora, zatim pomoćnika ministar poljoprivrede ujedno i voditelja Uprave za lovstvo mr. sc.  Ivicu Francetića koji je kao zamjenu poslao člana povjerenstva za donošenje zakona o lovstvu uvaženog lovnog stručnjaka doc. dr. sc. Nikicu Šprema te mladog stručnjaka za lovstvo, lovca, sokolar i lovnog kinologa dr. sc. Viktor Šegrta ujedno i direktora Razvojne agencije Karlovačke županije „Karla“ koji je nedavno doktorirao na temu obnove populacije trčke skvržulja u staništa kontinentalne Hrvatske a autora mnogih članaka vezanih uz unaprjeđenje i modernizaciju hrvatskoga lovstva.

Što je bilo u emisiji donosimo vam u nastavku na linku ispod:

http://radio.hrt.hr/ep/ujutro-prvi-lovstvo/221672/

Portal

Divljač i Psi

Mnogi strastveni lovci na pernatu i dlakavu divljač s užitkom očekuju sezonu lova na prepelice. Mala poljska koka koja migrira preko Hrvatske izvrsna je lovna divljač koja iziskuje odličnog psa ptičara i dobrog strijelca. Ono što je bitno naglasiti kako posljednjih desetak godina većina hrvatskih i stranih lovaca koji dolaze u lov na prepelice, više ne traže velik broj prepelica u odstrjelu nego isključivo dobre prilike za rad svoga ptičara i odstrjel iz marke s desetak prepelica po lovnom danu. To je svakako za pohvaliti i naglasiti kako bi se lov na prepelicu kao tradicija hrvatskog lovstva očuvao i dalje.

Lov sokolarskim pticama na prepelicu nešto je pak potpuno drugačije s aspekta složenosti lova da bi sokolarsku pticu sokolar pripremio za lov u vrućim i sušnim ljetnim danima što nije niti najmanje jednostavan posao. Kao tradicionalne sokolarske ptice u lovu na prepelice najčešće se koriste kopci, i to tradicionalno u Turskoj, dok u Sjedinjenim Američkim Državama je lov na „sestrinske“ virđinijske prepelice ili kod nas znane kako kolinke, najčešći s malim sjevernoameričkim vrstama iz porodice Accipiter – cooperovim kopcem i sharpshinovim kopcem. U Hrvatskoj se pak prepelice najčešće love s malim mužjacima jastrebova, te nekoliko sokolara koristi i velike ženke jastreba koje iziskuju posebnu dresuru kako bi nakon hvatanja prepelice sletile odmah s prepelicom na tlo. Od drugih sokolarski poznatih nacija koji imaju veliku tradiciju lova s malim sokolarskim pticama su svakako Britanci. Tako se u Velikoj Britaniji za lov manjih vrsta ptica koje se nalaze na popisu divljači (prepelica se ondje ne love jer je vrlo rijetka uopće za pronaći), koristi mali sokol latinskog naziva Falco columbarius također znan pod imenom Merlin. Mali sokol je inače u srednjem vijeku zvan i damski sokol jer su ga zbog svoje minijaturne veličine koristile dvorske dame. No, kako je broj britanskih sokolara izrazito velik (nekoliko desetaka tisuća), a neki od njih su pred desetak godina prvi puta posjetili Hrvatsku i prvi puta uživo vidjeli kako izgleda sokolarenje na prepelice uživo. Nakon tog susreta sa sokolarenjem na prepelice svi su ostali fascinirani vidjevši brzinu ove male poljske koke. Ideja od tada do danas je bila da netko od britanskih sokolara dođe u Hrvatsku okušati se u lovu Merlinom na prepelice a o sokolarenju na prepelice pisali su prestižni britanski sokolarski časopisi kao što je International Falconer. Desetak godina kasnije, izvrsni ravničarski tereni u okolici Karlovca, ugostili su po prvi puta engleskog sokolara koji je došao u sokolarenje s Merlinom na prepelice u organizaciji tvrtke „KA-LOV“ iz Karlovca. Nakon nešto više od dvadeset sati (da 20h!) vožnje s automobilom kroz Euro Tunel, preko Francuske, Njemačke, Austrije i Slovenije u jednom smjeru, po prvi puta je oprobano sokolarenje na prepelice Merlinom. Nakon dana aklimatizacije i odmora uz vrući karlovački zrak, čiste rijeke, uređena kupališta i karlovačku hmeljsku okrjepu, krenulo se sokolariti. Da ne ulazimo u detalje, treba samo reći da se sokolarenje odvija na način kao i lov s puškom. Prepelice se pronalaze pomoću psa ptičara, podižu se ispred marke i Merlin se pušta sa ruke ili se trenira da čeka iznad psa do momenta podizanja prepelice.

No, za razliku od lova s puškom lov sokolom ima neusporedivo manje učinka te je užitak gledanja kako lovina nadmudruje lovca u niskom letu s naglim zaokretima i sletanjem u korov ili živicu. Ovakav neponovljiv doživljaj sokolarenja na ovu malu koku nije ostavio ravnodušnim niti lovce s puškom koji su mu iz znatiželje prisustvovali ovom lovu. Sve ukupno je u tri dana sokolarenje sokolareno četiri puta. Prvog dana sokolarilo se samo ujutro i od 5 pronađenih prepelica ulovljena je 1 dok je sreća sokolara koji je prevalio toliki put i prvi je od svih britanskih sokolara na europskom tlu uhvatio prepelicu bila zaista za zabilježiti kamerom i prikazati u elitnom vremenu neke prestižne svjetske televizijske kuće (što će se vjerojatno i dogoditi jer je sve uhvaćeno i objektivom kamere).

Drugoga dana sokolarilo se ujutro, no sokol je bio nešto teži s obzirom na nagradu koju je dobio od prethodnog dana kada je ulovio prepelicu te nije uhvatio niti jednu od 6 pronađenih prepelica. Taj sdan se išlo ponovno u lov kasnije u predvečerje kada je pronađeno i podignuto 8 prepelica no niti jedna nije uhvaćena. Treći dan se je sokolarilo samo ujutro i pronađeno je 10 prepelica te ponovno nije bila niti jedna uhvaćena no letovi malog sokola Merlina su oduzimali dah dok je divljač bila mudrija i neokrznuta nastavila živjeti u prirodi. Tako je ukupno od 29 pronađenih, markiranih i podignutih prepelica ulovljena 1 dok dok su sve ostale neokrznute nastavile svoj život u karlovačkim poljima.

Nakon posljednjeg jutarnjeg lova prijatelj sokolar iz Velike Britanije spremio je stvari i krenuo iz terena na put od 20 sati kući. Utiske koje je ovdje stekao sokolarenjem na prepelicu najbolje je opisati time da je nakon prvog dana došao direktan poziv od elitnog časopisa koji izdaje britanski sokolarski klub te zamolio za objavu članka uz fotografije o sokolarenju na prepelice u Karlovačkoj županiji. Valja naglasiti da je Britanski sokolarski klub utemeljen 1927. godine i član je The British Field Sports Society (BFSS) kojem je sada pridružena i Countryside Alliance, podržava rad The International Association for Falconry and the Conservation of Birds of Prey (IAF) – međunarodne asocijacije za zaštitu ptica grabljivica i sokolarenje, član je The Hawk Bord ili savjetodavnog tijela sokolara pri britanskoj Vladi, član je The Federation of Country Sportsmen of the EU - FACE te sudjeluje u radu Standing Conference on Countryside Sports (SCCS). Na osnovu toga možemo biti sretni kako će sve preneseno iz prve ruke staviti Hrvatsku i Karlovačku županiju na mjesto koje zaslužuje u promoviranju lovstva, sokolarenja kao nematerijalne kulturne baštine i lovnog turizma. Konačno, ovo je i prvi puta u povijesti da je jedan britanski sokolar došao sa svojom sokolarskom pticom sokolariti u Hrvatski i to na vrstu divljači koja krasi hrvatsku tradiciju lova.

Zaključno, a razmišljajući o tome kako mnogi dobrostojeći lovci čekaju početak lova na škotsku jarebicu koji se otvara 12. Kolovoza i naziva se „The Glorious Twelfth“ ili „Veličanstveni Dvanaesti“ te košta izrazito puno novaca, zašto hrvatsko lovstvo ne bi očuvalo svoju tradiciju lova i sokolarenja na prepelicu i imalo „Veličanstveni prvi“ kada se 01. Kolovoza svake godine otvara lov na ovu malu poljsku koku. Na kraju možemo reći da ovo što smo dosada imali forsirajući lov i lovni turizam na vrstama divljači koje čine štete na usjevima i prometu te ne stvaraju gospodarsku dobit jer su slabe torfejne strukture, bi valjalo što prije promijeniti i hrvatsko lovstvo staviti na neke nove ali stare izvorne tradicionalne vrijednosti utemeljene prije svega u lovu na sitnu divljač uz trofejne srnjake i jelensku divljač ondje gdje ona zaista daje dobre trofejne vrijednosti.

Portal

Divljač i Psi

U konferencijskoj dvorani jedinstvenog slatkovodnog akvarija u Europi, karlovačkoj "Aquatici", 01. lipnja 2017. godine održana je i službena promocija knjige dr. sc. Viktora Šegrt "Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) - obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom". Na prezentaciji knjige govorila je mr.sc. Hrvojka Božić, profesorica hrvatskog jezika, muzeologinja, lektorica knjige i predsjednica Matice Hrvatske ogranak Karlovac u kojoj je dr. sc. Šegrt član, zatim eminentni međunarodno priznati hrvatski stručnjak za divljač i stanište prof.dr.sc. Krešimir Krapinec sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se osvrnuo na stručni dio knjige i kojem smjeru se okrenulo europsko lovstvo vezano uz sitnu divljač, te konačno i autor knjige koji je nazočnima ukratko prezentirao rad na znanstvenim istraživanjima iz kojih je kao rezultat proizašla ova vrlo primjenjiva knjiga za sve lovce na terenu. Samu prezentaciju knjige vodila je stručnjakinja za odnose s javnošću Andreja Barberić. Na prezentaciji knjige nazočili su prijatelji, lovci, lovni kinolozi, sokolari, djelatnici lovstva Uprave šuma "Karlovac", djelatnici sa Karlovačkog Veleučilišta uz karlovačkog župana prof. Damira Jelića i donedavnog predsjednika gradskog vijeća Grada Karlovca gospodina Damira Mandića. 

(Fotografije: Denis Stošić)

 

Portal 

Divljač i Psi

 

hostgator coupons 2013