U Karlovcu, točnije na Starom gradu Dubovcu u subotu 28. listopada 2017. godine započelo je obilježvanje dvadesete godišnjice od organiziranja prvog sokolarskog susreta održanog u Republici Hrvatskoj te deseta godišnjica od osnutka Hrvatskog sokolarskog kluba koji je osnovan u Karlovcu. Okupljanje sokolara u predivnom dvorcu Starom gradu Dubovcu popraćeno je kamerama medija i posjetitelja koji su se došli nakratko upoznati s tradicionalnom lovnom disciplinom - sokolarenjem. Nakon jutarnjeg okupljanja sokolari su krenuli na teren na području lovačkog društva "Draganići" i vodiča Stjepana Barkovića te uz podršku predsjednika lovačkog društva "Fazan" iz Tuškana Stjepana Pereza, koji je za potrebe većeg broja sokolara također bio spreman ustupiti svoje lovačke terene. Sokolari podijeljeni u dvije grupe su tijekom sokolarenja podigli preko 70 kljunova fazanske divljači i desetak zečeva od čega je uhvaćeno tri kljuna fazanske divljači. Na ovaj način sokolarstvo se ponovno pokazalo kako nema negativnog utjecaja na divljač i okoliš u što su se uvjerili lovci udruga iz lovnog ureda Karlovac koji su dali ovom događaju punu podršku. Inače, u ovo vrijeme održavaju se brojni sokolarski susreti diljem Europe te su sokolari više nego dobrodošli u lovačke udruge kako bi svi njegovali i očuvali tradicionalne oblike lova. Na kraju valja istaći da je sokolarstvo danas dio nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske te se nalazi na listi UNESCO-a kao nematerijalna živuća svjetska kulturna baština, dok se karlovački kraj pokazao kao idealno mjesto za sokolarenje, lov i lovni turizam na jedino profitabilnu na sitnu divljači.

Foto by Dinko Neskusil

 

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Foto by Dinko Neskusil

Portal

Divljač i Psi

 

 

Donosimo vam još jedan u nizu praktičnih članaka uvaženog lovca, lovnog kinologa i međunarodnog FCI suca Dražena Matičića mag. ing. agr.

 

  • U ring je bolje ne ulaziti , dok niste sasvim sigurni da imate neposredni kontakt sa psom te da je isti socijaliziran.
  • Uvijek trebate imati na umu da ste psa priveli na izložbu da ga ocjeni kinološki sudac, a ne da on čuje vaše mišljenje.

 

Obzirom na broj registriranih lovaca u RH te obvezi lovaca na štovanje Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov („Narodne novine“ broj: 143/10.), nameće mi se tema: „Kako izložiti svog lovačkog psa na ocjenjivanju oblika/eksterijera“ ?  Zašto? Upravo iz razloga da bi se pas priveo na polaganje Ispita prirođenih osobina (IPO), mora prije toga biti pozitivno ocijenjen u obliku (Standard pasmine FCI).

 

           U RH jedina krovna kinološka asocijacija koja je članica Međunarodne kinološke federacije- Federation Cynologique Internationale (FCI) je Hrvatski kinološki savez, Zagreb, Ilica-61. Sukladno članstvu u FCI-u Hrvatski kinološki savez donio je 01.01.2017.godine Pravilnik o priredbama HKS-a; Pravilnik o priredbama radne lovne kinologije i Pravilnik o izložbama pasa. Suđenje i ocjenjivanje pasa smiju vršiti samo kinološki suci-FCI-a koji za određenu pasminu imaju odobrenje svojeg nacionalnog saveza, a sudi se prema važećim standardima FCI-a. *Lovačke pasmine pasa po obliku i radu u RH mogu se ocijeniti i kod lovno-kinoloških sudaca Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) (čl.67.st.1. Zakon o lovstvu) no, Hrvatski lovački savez nije član FCI-a te se takove ocjene priznaju samo unutar granice RH, i nisu međunarodno priznate.

            Izložbe pasa mogu biti međunarodne (internacionalne) i državne (nacionalne) za sve pasmine te specijalne izložbe za jednu ili više pasmina.

  1. Na međunarodnim izložbama pod zaštitom FCI-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a. Na tim izložbama pasmine koje priznaje HKS mogu se izlagati samo izdvojeno i ne sudjeluju u podjeli naslova koji su pod zaštitom FCI-a.
  2. Na svim ostalim izložbama pod zaštitom HKS-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a, kao i psi pasmina koje priznaje HKS.
  3. Za sve izložbe pod zaštitom HKS-a obavezna je podjela pasmina usklađena prema važećoj podjeli pasmina FCI-skupina i to:

-Skupina 1-pstirski i ovčarski psi osim švicarskog planinskog psa

-Skupina 2-pinčeri i šnauceri, molosi i švicarski planinski psi

-Skupina 3-terijeri

-Skupina 4-jazavčari

-Skupina 5-špicevi i psi primitivnog tipa

-Skupina 6-goniči, krvosljednici i srodne pasmine

-Skupina 7-ptičari

-Skupina 8-retriveri, španijeli i psi za vodu

-Skupina 9-psi za pratnju i patuljaste pasmine

-Skupina 10-hrtovi

 

  • Na izložbama ne mogu sudjelovati psi:
  1. Koji nisu upisani u rodovnu knjigu koju priznaje FCI
  2. Koji za izložbu nisu prijavljeni
  3. Koji nisu upisani u katalog izložbe
  4. Koji boluju od zaraznih bolesti, na kojima su obavljene nedopuštene promjene, kastrirani psi, psi bez jednog ili oba testisa, ženke koje se tjeraju te očito noseće ženke
  5. Koji su u vlasništvu osoba kojima je izrečena kazna zabrane sudjelovanja i izlaganja pasa na kinološkim izložbama od strane HKS-a, ili ako je takvu kaznu odredila i o tome HKS izvijestila neka kinološka organizacija koju priznaje FCI ili je kaznu odredio sam FCI
  6. Koji nemaju odgovarajuću veterinarsku potvrdu o zdravstvenom stanju psa i obaveznom cijepljenju
  7. Koji su kupirani, a oštenjeni nakon 01.01.2013.godine s izuzecima propisanim Zakonom o zaštiti životinja.
  • Pas na izložbi; držanje, sigurnost, odgovornost:
  1. Vlasnik odgovara za sve štete koje bi učinio njegov pas. Organizator ne odgovara za eventualne štete vlasniku psa, niti za krađu, bijeg ili gubitak psa.
  2. Psi se na izložbu dovode na dan kada je određeno potvrdom o prihvaćenoj prijavi te u naznačeno vrijeme.
  3. Pod obvezatnom opremom za psa smatra se da psi moraju imati prema svojoj veličini i snazi odgovarajući ovratnik.
  4. Oštri psi se na izložbi trebaju kretati s odgovarajućom brnjicom, a za svaku štetu koju učine odgovaraju samo vlasniku psa.
  5. Vodič psa koji ga vodi u krug-ring mora nositi kataloški broj psa da je uvijek dobro uočljiv.
  6. Psi koji nisu upisani i uvedeni u katalog ne smiju  u načelu biti dovedeni na prostor gdje se održava izložba, osim ako vodstvo izložbe napravi iznimku od tog propisa.

 

  • Na izložbama se psi dijele i ocjenjuju /kako su prijavljeni u prijavnici/ u slijedećim razredima:
  1. RAZRED ŠTENADI za pse od 3-6 mjeseci
  2. RAZRED NAJMLAĐIH za pse od 6-9 mjeseci
  3. RAZRED MLADIH za pse od 9-18 mjeseci
  4. RAZRED MEĐURAZRED za pse od 15-24 mjeseca
  5. RAZRED OTVORENIH za pse iznad 15 mjeseci
  6. RAZRED RADNIH PASA za pse iznad 15 mjeseci s priznatim položenim ispitom rada (ne IPO već kopija formulara FCI-a o položenom radnom ispitu)
  7. RAZRED PRVAKA u ovaj razred mogu se prijaviti psi kojima je priznat naslov nacionalnog šampiona u ljepoti zemlje koju priznaje FCI ili zemlje ugovornog partnera FCI-a ili Internacionalnog šampiona u ljepoti. Psi s priznatim naslov „Prvak Hrvatske u ljepoti“ obvezatno se upisuju u ovaj razred ukoliko ne zadovoljava uvjete za upis u razred veterana.
  8. RAZRED VETERANA za pse starije od 8 godina
  9. Organizatori mogu zbog specifičnosti pasmine na specijalnim izložbama zatražiti od HKS-a uvođenje i drugih dobnih razreda kao i natjecanje izvan konkurencije.
  • Ocjene oblika i plasman:

Ocjenjivanje pasa obavlja kinološki sudac prema važećim standardima FCI-a.

  1. U razredu štenadi i najmlađih pasa isti se ocjenjuju sa: „vrlo perspektivan“, „perspektivan“, „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“. Psi se svrstavaju-rangiraju od prvog (1) do četvrtog (4) mjesta.
  2. U ostalim razredima, dodjeljuju se, bez obzira na starost i broj pasa za ocjenjivanje, slijedeće ocjene: „odličan“, „vrlo dobar“, „dobar“, „dovoljan“ ili „nedovoljan“. Obavezno je svrstavanje-rangiranje od 1-4 mjesta u svakom izložbenom razredu u koliko je pas ocijenjen najmanje ocjenom vrlo dobar.
  • Naslovi i kandidature:
  1. Prvak razreda mladih pasa; ocjena oblika odličan, jednako mužjaku kao i ženki. Dodjela naslova „Prvak razreda mladih“ nije obvezna!
  2. U ostalim razredima; međurazred, otvoreni, radni psi i razred prvaka, svakoj odlično (5) ocijenjenoj jedinki na internacionalnim, nacionalnim te specijalnim izložbama, koje su pod zaštitom HKS-a, sudac može dodijeliti kandidaturu mužjaku i ženki; CAC-HR, R.CAC-HR ili CACIB, R.CACIB.
  3. Naslov prvaka razreda veterana može biti dodijeljen samo u razredu veterana najboljem psu koji je ocijenjen ocjenom „odličan“ (5) i to jednako mužjaku i ženki. Dodjela „Prvaka razreda veterana“ nije obvezna!
  4. Najljepši pas suprotnog spola-BOS:

-na međunarodnoj izložbi-CACIB mužjak ili ženka, najljepši mladi pas pasmine mužjak ili ženka te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog u kojem je dodijeljen naslov PRVAK PAMINE-BOB.

-na nacionalnoj i specijalnoj izložbi-svi mužjaci ili sve ženke s osvojenim titulama CAC-HR, Prvak razreda mladih mužjak ili ženka, te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog kojem je dodijeljen naslov PRVAK PASMINE-BOB.

-na naslove ili kandidature ne postoji mogućnost pravnog potraživanja.

Nakon ocjenjivanja pasa po krugovima-ringovima pristupa se revijalnom programu izbora najljepših pasa izložbe. U svakom KATALOGU izložbe napisan je program izbora i uvjeti natjecanja.

 

  • Postoji i drugi način ocjenjivanja pasa osim na izložbama:

-Pse je moguće ocjenjivati i na drugim priredbama osim na izložbama.

-Ocjenjivanje  pasa se može vršiti na uzgojnim pregledima, na radnim ispitima i drugim prigodama ukoliko organizator zatraži od HKS-a takvu mogućnost i HKS je odobri.

-U tom slučaju je organizator dužan osigurati kinološke suce za ocjenu oblika na način predviđenim Pravilnikom o stručnom radu HKS-a.

-Ocjenjivanje pasa u takovim prigodama vrši se po istim načelima i na jednak način kao i ocjenjivanje pasa na izložbi u razredu izvan konkurencije.

-Kinološki sudac smije potpisati ocjenu psa na takovoj priredbi samo ako je od HKS-a ovlašten kao sudac za navedenu pasminu.

STANDARD PASMINE:

             Svaka pasmina pasa priznata od FCI-a ima svoj službeni standard, znači ispisan-opisan tekst o idealnom predstavniku pasmine. Idealnih pasa nema, tako da je posao kinološkog suca da ocjeni koliko je pojedini pas blizu ideala, odnosno blizu opisanog standarda. Standard pasminu opisuje dosta detaljno, ali uvijek postoji prostor za različite interpretacije standarda i upravo je fascinantno kako se u tumačenjima i analizama standarda važe svaka riječ. Po nivou detalja standardi se prilično razlikuju, nisu unificirani, ali neki precizno definiraju svaki topografski gledano detalj na psu, a neki standardi ostavljaju prostor za različitu interpretaciju. Kinološki sudac mora poznavati i razumjeti standard pasmine koju sudi do detalja i imati tzv.“sudačko oko“. Za to je potrebno poznavati građu psa, anatomiju i biomehaniku psa,  puno vremena, razgovora, diskusija s kolegama i čitanja stručnih knjiga. Podrazumijeva se da su kinološki suci stasali prvo kao vlasnici psa, osobe koja se bavi uzgojem, selekcijom i odgojem čistokrvnih pasa. Pretenciozno bi bilo očekivati da su svi oni znanstvenici kako to iz doslovnog tumačenja pojma kinolog proizlazi. Kinologija je znanost o uzgoju, selekciji i odgoju čistokrvnih pasa.

             Vodilja svakog kinološkog suca kada sudi oblik psa je da to radi profesionalno, korektno i neemocionalno u odnosu na vodiča. Što to znači ? Na psu ne treba odmah tražiti greške, to je negativno ! Na psu se prvo traže vrline, a ne mane. Odnosno treba o psu steći opći dojam; tip, konstitucija, kondicija, proporcija, narav, kretanje, a onda se tek pristupa detaljiziranju glave, vrata, trupa, repa, ekstremiteta, krzna-dlake. Prijatelji i poznanici koji izlažu psa se ne favoriziraju, ocjenjuje se pas !

 

Čekanje rezultata nakon postavljanja pred FCI sucem - perspektivna mlada mala misterlanderica uzgajivačnice Colours of Rogoz - Prvak razreda mladih BOB.

             Ono što moraju znati izlagači-vodiči psa u krugu-ringu je:  po nalogu suca pas se vodi s lijeve strane, direktno prema sucu i od suca, u „trokut“ i u „krug“. Tada sudac ocjenjuje psa; stavovi nogu-kutovi, u kretanju, iskorak, položaj glave, vrata, leđna linija, nošenje repa, temperament i socijalizaciju psa (odnosno „ring dresuru“). Znači, gledati psa i njega uspoređivati sa standardom. Svako suđenje je novi početak kako za izlagača-vodiča tako i za suca; psi su živa bića koja se sa vremenom mijenjaju i ako je sudac jednom dao prednost jednom psu to ne znači da će i drugi puta biti isto. Na početku svake nove izložbe pasa, novog suđenja svi imaju iste šanse i svi kreću s iste startne pozicije.

              Čovjek-lovac je s određenom namjerom i predumišljajem stvorio posebne oblike lovačkih pasa za strogo određenu svrhu i to empirijskom metodom križanja i selekcije. Nije lako nabrojati sve zadaće koje obavlja pas za čovjeka. No postoji jedna zadaća koju svaki pas zdušno izvršava, bez obzira na svoju pasminsku pripadnost, snagu ili oblik, a  to je njegova neiscrpna ljubav prema gospodaru.

             Današnja lovna kinologija kroz uporabu lovačkih pasa u lovištu je sastavnica lovstva u RH.

Portal

Divljač i Psi

U organizaciji KD „Karlovac“ i tvrtke za lovni turizam „KA-LOV“ organizirana su dva dana lovno kinoloških manifestacija po međunarodno priznatim FCI pravilima. Prvi dan održan je već nadaleko poznati karlovački LKK Svetog Huberta „Četiri rijeke“.

Osim standarnih lovaca natjecatelja na kupu su sudjelovale i četiri lovkinje među kojima su neke debitirale i prvi put kao što je Mateja Starjački i Sara Gmižić te dvije iskusne lovkinje takmičarke Nikolina Košćević iz Hrvatske i Petra Dežman iz Slovenije. Među lovkinjama prvo mjesto je osvojila iskusna Nikolina Košćević sa svojom oštrodlakom ptičarkom a drugo mjesto pripalo je Sari Gmižić sa njezinim dugodlakim njemačkim ptičarom.

Od muških takmičara su bili prokušani i na međunarodnoj sceni priznati lovci te je pobijedio iskusni znalac lova i lovne kinologije Zoran Postić sa svojim njemačkim oštrodlakim ptičarom Arisom. Drugo mjesto pripalo je Aleksandru Bunareviću i njegovom kratkodlakom njemcu Žuji dok je treće mjesto uzeo slovenski lovac Bojan Valenčić sa svojom izvrsnom i iskusnom vajmarankom Fridom izpod Kuma.

Drugi dan održan je ispit pasa ptičara u polju s odstrjelom prepelice i dodjelom kandidature CACIT i već nadaleko poznata karlovačka „ALKA“ kup prijateljskih gradova Alessandrie i Karlovca. Takmičari su bili podijeljeni u dvije baterije.

Prvo mjesto te titulu CACT/CACIT osvojio je Zoran Postić sa oštrodlakom njemicom Zarom od Postića, drugo mjesto s titulom R CACT/R CACIT pripalo je Zili od Postića koju je vodio Zoran Postić a vlasnica je Nikolina Košćević. Treće mjesto pripalo je Bojanu Bilanđiću i njegovoj kratkodlakoj njemici Abi s ocjenom prvi odličan. Drugog dana valja svakako spomenuti Tiffany od Heraka, epanjel bretonku hrvatskog uzgoja koju je vodio vlasnik Hari Herak i koja je pokazala vrh svjetske klase bretona u pretraživanju, galopu i vanserijskoj kvaliteti nosa te je imala manje sreće kod pronalaska druge prepelice u turnusu što joj nije donijelo konačan plasman a bila je posebno istaknuta od suca Zlatka Piteše koji je sudio u toj bateriji.

Kinološki FCI suci na ovoj manifestaciji bili su Goran Dejanović, Slobodan Hervatin, Zlatko Piteša i Davorin Andrijašević koji su posao odradili izvanredno. Za kraj treba reći da su tereni koje je osigurala tvrtka „KA-LOV“ iz Karlovca bili na najvišoj svjetskoj razini s obzirom na sam tip otvorenog livadnog terena dok je u prosijeku svaki pas imao i po tri kljuna prepelica u turnusu. Posebno valja zahvaliti i  lovcu LD „Draganići“ Stjepanu Barkoviću koji je dao na korištenje svoj šator i opremu za pripremu gableca te ujedno bio i izvanredni strijelac na ispiti s odstrjelom. Rezultat svega je da Karlovačka županija u lovu, lovnoj kinologiji i lovnom turizmu radi po donesenoj i usvojenoj jedinoj strategiji razvoja i pokazuje kako se to strateški i znalački odrađuje ne terenu.

Portal

Divljač i Psi

Nakon izrađene i usvojene prve sektorske strategije u Republici Hrvatskoj koja se odnosi na Razvoj lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije, a čiju je izradu koordinirala Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o. te usvojila Županijska skupština Karlovačke županije, realiziran je i prvi značajan projekt u kontekstu povećanja smještajnog kapaciteta za potrebe lovnog i ribolovnog turizma.

Na osnovu spomenute strategije Karlovačka županija je preko svoje Razvojne agencije KARLA-e pomogla u koordinaciji i pripremi projektnog prijedloga „Lazina – Entertainment Rural Fun“ na OPG-u Gašpić sukladno strateškim smjernicama „Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020 godine“.

Realizacijom projekta Lazina – Entertainment Rural Fun pomaže se u ispunjavanju ciljeva u razvoju turizma i gospodarstva koje si je Karlovačka županija zadala do 2020. godine temeljem navedene Strategije lovnog i ribolovnog turizma, a samim tim i ispunjavanju ciljeva Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020 godine, gdje je kao jedan od prioriteta definiran razvoj lova i ribolova kao primarnog i sekundarnog turističkog proizvoda Karlovačke županije. Stoga možemo reći da projekt Lazina – Entertainment Rural Fun predstavlja Studij slučaja kako je Strategija zaslužna za apliciranje i povlačenje sredstava za razvoj ovog unosnog vida kontinentalnog turizma.

Investicija je razrađene i financirana sredstvima Ministarstva turizma kroz Program Konkurentnosti turističkog gospodarstva u iznosu od 90.000,00 kn  dok je ukupna vrijednost investicije 200.000,00 kn. Projekt uključuje smještaj za lovce i ribolovce, boksove za pse, prostor za držanje ribolovne opreme i mamaca, kušaonu vina i hladnih narezaka te sve potrebne popratne detalje za ove oblike turizma.

 

Uređenjem smještajnih kapaciteta  direktno utječe na ostvarivanje sljedećih ciljeva Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije do 2020. godine

  1. Lovni turizam Karlovačke županije
  2. Strateški cilj 3: Konkurentnost lovstva i lovnog turizma te razvoj lovno-turističke ponude i usluga

prioritet 2: Poticanje razvoja i unapređenje ugostiteljsko-turističke ponude i usluga

  1. Ribolovni turizam Karlovačke županije
  2. Strateški cilj 3: Konkurentnost ribolova i ribolovnog turizma te razvoj ribolovno-turističke ponude i usluga

Prioritet 2: Poticanje razvoja i unapređenje ugostiteljsko-turističke ponude i usluga 

 

Projekt „Lazina – Entertainment Rural Fun“ je indirektno povezan i s projektom „Slatkovodni akvarij i muzej rijeka – KAquarium“ kao jedan od sudionika  integrirane turističke ponude s područja Karlovca i Karlovačke županije (ugostitelji, članovi OPG-a, hotelijeri i turoperatori).

Otvorenju prvog projekta ovakvog tipa u Republici Hrvatskoj koji je napravljen za razvoj lovnog i ribolovnog turizma nazočila je zamjenica župana Martina Furedk-Hajdin koja je izrazila sve pohvale te obećala nastavak rada Karlovačke županije u smjeru razvoja ove unosne grane gospodarstva.

Portal

Divljač I Psi

Voditeljica Hrvatskog radija, Maja Raguž, na Hrvatskom radiju, u emisiji Ujutro prvi, napravila je izvrstan prilog o hrvatskom lovstvu, štetama od divljači, lovnom turizmu, novom zakonom o lovstvu te potencijalu koje nosi lovstvo kao gospodarska grana u Hrvatskoj. Kao gosti emisije pozvani su predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza general Đuro Dečak koji je kao svoju zamjenu poslao tajnika saveza gospodina mr. sc.  Ivicu Budora, zatim pomoćnika ministar poljoprivrede ujedno i voditelja Uprave za lovstvo mr. sc.  Ivicu Francetića koji je kao zamjenu poslao člana povjerenstva za donošenje zakona o lovstvu uvaženog lovnog stručnjaka doc. dr. sc. Nikicu Šprema te mladog stručnjaka za lovstvo, lovca, sokolar i lovnog kinologa dr. sc. Viktor Šegrta ujedno i direktora Razvojne agencije Karlovačke županije „Karla“ koji je nedavno doktorirao na temu obnove populacije trčke skvržulja u staništa kontinentalne Hrvatske a autora mnogih članaka vezanih uz unaprjeđenje i modernizaciju hrvatskoga lovstva.

Što je bilo u emisiji donosimo vam u nastavku na linku ispod:

http://radio.hrt.hr/ep/ujutro-prvi-lovstvo/221672/

Portal

Divljač i Psi

Mnogi strastveni lovci na pernatu i dlakavu divljač s užitkom očekuju sezonu lova na prepelice. Mala poljska koka koja migrira preko Hrvatske izvrsna je lovna divljač koja iziskuje odličnog psa ptičara i dobrog strijelca. Ono što je bitno naglasiti kako posljednjih desetak godina većina hrvatskih i stranih lovaca koji dolaze u lov na prepelice, više ne traže velik broj prepelica u odstrjelu nego isključivo dobre prilike za rad svoga ptičara i odstrjel iz marke s desetak prepelica po lovnom danu. To je svakako za pohvaliti i naglasiti kako bi se lov na prepelicu kao tradicija hrvatskog lovstva očuvao i dalje.

Lov sokolarskim pticama na prepelicu nešto je pak potpuno drugačije s aspekta složenosti lova da bi sokolarsku pticu sokolar pripremio za lov u vrućim i sušnim ljetnim danima što nije niti najmanje jednostavan posao. Kao tradicionalne sokolarske ptice u lovu na prepelice najčešće se koriste kopci, i to tradicionalno u Turskoj, dok u Sjedinjenim Američkim Državama je lov na „sestrinske“ virđinijske prepelice ili kod nas znane kako kolinke, najčešći s malim sjevernoameričkim vrstama iz porodice Accipiter – cooperovim kopcem i sharpshinovim kopcem. U Hrvatskoj se pak prepelice najčešće love s malim mužjacima jastrebova, te nekoliko sokolara koristi i velike ženke jastreba koje iziskuju posebnu dresuru kako bi nakon hvatanja prepelice sletile odmah s prepelicom na tlo. Od drugih sokolarski poznatih nacija koji imaju veliku tradiciju lova s malim sokolarskim pticama su svakako Britanci. Tako se u Velikoj Britaniji za lov manjih vrsta ptica koje se nalaze na popisu divljači (prepelica se ondje ne love jer je vrlo rijetka uopće za pronaći), koristi mali sokol latinskog naziva Falco columbarius također znan pod imenom Merlin. Mali sokol je inače u srednjem vijeku zvan i damski sokol jer su ga zbog svoje minijaturne veličine koristile dvorske dame. No, kako je broj britanskih sokolara izrazito velik (nekoliko desetaka tisuća), a neki od njih su pred desetak godina prvi puta posjetili Hrvatsku i prvi puta uživo vidjeli kako izgleda sokolarenje na prepelice uživo. Nakon tog susreta sa sokolarenjem na prepelice svi su ostali fascinirani vidjevši brzinu ove male poljske koke. Ideja od tada do danas je bila da netko od britanskih sokolara dođe u Hrvatsku okušati se u lovu Merlinom na prepelice a o sokolarenju na prepelice pisali su prestižni britanski sokolarski časopisi kao što je International Falconer. Desetak godina kasnije, izvrsni ravničarski tereni u okolici Karlovca, ugostili su po prvi puta engleskog sokolara koji je došao u sokolarenje s Merlinom na prepelice u organizaciji tvrtke „KA-LOV“ iz Karlovca. Nakon nešto više od dvadeset sati (da 20h!) vožnje s automobilom kroz Euro Tunel, preko Francuske, Njemačke, Austrije i Slovenije u jednom smjeru, po prvi puta je oprobano sokolarenje na prepelice Merlinom. Nakon dana aklimatizacije i odmora uz vrući karlovački zrak, čiste rijeke, uređena kupališta i karlovačku hmeljsku okrjepu, krenulo se sokolariti. Da ne ulazimo u detalje, treba samo reći da se sokolarenje odvija na način kao i lov s puškom. Prepelice se pronalaze pomoću psa ptičara, podižu se ispred marke i Merlin se pušta sa ruke ili se trenira da čeka iznad psa do momenta podizanja prepelice.

No, za razliku od lova s puškom lov sokolom ima neusporedivo manje učinka te je užitak gledanja kako lovina nadmudruje lovca u niskom letu s naglim zaokretima i sletanjem u korov ili živicu. Ovakav neponovljiv doživljaj sokolarenja na ovu malu koku nije ostavio ravnodušnim niti lovce s puškom koji su mu iz znatiželje prisustvovali ovom lovu. Sve ukupno je u tri dana sokolarenje sokolareno četiri puta. Prvog dana sokolarilo se samo ujutro i od 5 pronađenih prepelica ulovljena je 1 dok je sreća sokolara koji je prevalio toliki put i prvi je od svih britanskih sokolara na europskom tlu uhvatio prepelicu bila zaista za zabilježiti kamerom i prikazati u elitnom vremenu neke prestižne svjetske televizijske kuće (što će se vjerojatno i dogoditi jer je sve uhvaćeno i objektivom kamere).

Drugoga dana sokolarilo se ujutro, no sokol je bio nešto teži s obzirom na nagradu koju je dobio od prethodnog dana kada je ulovio prepelicu te nije uhvatio niti jednu od 6 pronađenih prepelica. Taj sdan se išlo ponovno u lov kasnije u predvečerje kada je pronađeno i podignuto 8 prepelica no niti jedna nije uhvaćena. Treći dan se je sokolarilo samo ujutro i pronađeno je 10 prepelica te ponovno nije bila niti jedna uhvaćena no letovi malog sokola Merlina su oduzimali dah dok je divljač bila mudrija i neokrznuta nastavila živjeti u prirodi. Tako je ukupno od 29 pronađenih, markiranih i podignutih prepelica ulovljena 1 dok dok su sve ostale neokrznute nastavile svoj život u karlovačkim poljima.

Nakon posljednjeg jutarnjeg lova prijatelj sokolar iz Velike Britanije spremio je stvari i krenuo iz terena na put od 20 sati kući. Utiske koje je ovdje stekao sokolarenjem na prepelicu najbolje je opisati time da je nakon prvog dana došao direktan poziv od elitnog časopisa koji izdaje britanski sokolarski klub te zamolio za objavu članka uz fotografije o sokolarenju na prepelice u Karlovačkoj županiji. Valja naglasiti da je Britanski sokolarski klub utemeljen 1927. godine i član je The British Field Sports Society (BFSS) kojem je sada pridružena i Countryside Alliance, podržava rad The International Association for Falconry and the Conservation of Birds of Prey (IAF) – međunarodne asocijacije za zaštitu ptica grabljivica i sokolarenje, član je The Hawk Bord ili savjetodavnog tijela sokolara pri britanskoj Vladi, član je The Federation of Country Sportsmen of the EU - FACE te sudjeluje u radu Standing Conference on Countryside Sports (SCCS). Na osnovu toga možemo biti sretni kako će sve preneseno iz prve ruke staviti Hrvatsku i Karlovačku županiju na mjesto koje zaslužuje u promoviranju lovstva, sokolarenja kao nematerijalne kulturne baštine i lovnog turizma. Konačno, ovo je i prvi puta u povijesti da je jedan britanski sokolar došao sa svojom sokolarskom pticom sokolariti u Hrvatski i to na vrstu divljači koja krasi hrvatsku tradiciju lova.

Zaključno, a razmišljajući o tome kako mnogi dobrostojeći lovci čekaju početak lova na škotsku jarebicu koji se otvara 12. Kolovoza i naziva se „The Glorious Twelfth“ ili „Veličanstveni Dvanaesti“ te košta izrazito puno novaca, zašto hrvatsko lovstvo ne bi očuvalo svoju tradiciju lova i sokolarenja na prepelicu i imalo „Veličanstveni prvi“ kada se 01. Kolovoza svake godine otvara lov na ovu malu poljsku koku. Na kraju možemo reći da ovo što smo dosada imali forsirajući lov i lovni turizam na vrstama divljači koje čine štete na usjevima i prometu te ne stvaraju gospodarsku dobit jer su slabe torfejne strukture, bi valjalo što prije promijeniti i hrvatsko lovstvo staviti na neke nove ali stare izvorne tradicionalne vrijednosti utemeljene prije svega u lovu na sitnu divljač uz trofejne srnjake i jelensku divljač ondje gdje ona zaista daje dobre trofejne vrijednosti.

Portal

Divljač i Psi

U konferencijskoj dvorani jedinstvenog slatkovodnog akvarija u Europi, karlovačkoj "Aquatici", 01. lipnja 2017. godine održana je i službena promocija knjige dr. sc. Viktora Šegrt "Trčka skvržulja (Perdix perdix L.) - obnova populacije ispuštanjem i gospodarenje prirodnom populacijom". Na prezentaciji knjige govorila je mr.sc. Hrvojka Božić, profesorica hrvatskog jezika, muzeologinja, lektorica knjige i predsjednica Matice Hrvatske ogranak Karlovac u kojoj je dr. sc. Šegrt član, zatim eminentni međunarodno priznati hrvatski stručnjak za divljač i stanište prof.dr.sc. Krešimir Krapinec sa Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji se osvrnuo na stručni dio knjige i kojem smjeru se okrenulo europsko lovstvo vezano uz sitnu divljač, te konačno i autor knjige koji je nazočnima ukratko prezentirao rad na znanstvenim istraživanjima iz kojih je kao rezultat proizašla ova vrlo primjenjiva knjiga za sve lovce na terenu. Samu prezentaciju knjige vodila je stručnjakinja za odnose s javnošću Andreja Barberić. Na prezentaciji knjige nazočili su prijatelji, lovci, lovni kinolozi, sokolari, djelatnici lovstva Uprave šuma "Karlovac", djelatnici sa Karlovačkog Veleučilišta uz karlovačkog župana prof. Damira Jelića i donedavnog predsjednika gradskog vijeća Grada Karlovca gospodina Damira Mandića. 

(Fotografije: Denis Stošić)

 

Portal 

Divljač i Psi

 

Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Šegrt je kroz četrdesetak poglavlja pretočio sukus vlastitog znanstveno istraživačkog rada i istraživanja provedenih u Europi i SAD - u u knjigu napisanu pragmatičnim i jednostavnim rječnikom lako razumljivim svim lovcima praktičarima na terenu. Nakon čitanje, knjiga bi se mogla podijeliti na tri velike cjeline. Prva cjelina obuhvaća svega tri kratka poglavlja u kojima se daje općeniti pregled o biologiji trčke te stanje brojnosti trčke kakvo je bilo do kraja dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj. Druga cjelina obuhvaća desetak poglavlja sa vrlo jasnim i preciznim razlozima pada populacije trčke i načinima gospodarenja u Europi uspoređujući to sa situacijom u Hrvatskoj gdje je stanje potpuno drugačije. Kroz ova poglavlja su također obrađeni utjecaji različitih vrsta predatora i nepovoljne zakonske regulative te dosadašnji pokušaji načina gospodarenja trčkom u Hrvatskoj. Također u ovim poglavljima se po prvi puta konkretno navodi što je to kvalitetno stanište za trčku s argumentiranim i znanstveno utemeljenim odmakom od dosadašnjih netočnih pretpostavki koje su se u Hrvatskoj navodile kakvo bi stanište za trčku trebalo biti.

Idućih dvadesetak poglavlja Šegrt se bavi konkretnim načinima obnove fonda trčke ispuštanjem koje je provodio na terenu uz primjere dobre prakse iz ostalih europskih zemalja. U ovim poglavljima se precizno navode načini ispuštanja, koliko jedinki treba ispustiti na određenu površinu te na koji način vršiti ispuštanje u lovište.

Posljednja cjelina je posebno zanimljiva izrađivačima lovnogospodarskih osnova gdje autor vrši usporedbu gospodarenja na studijama slučaja iz nekada važećih lovnogospodarskih osnova kada je stanje trčke bilo stabilno sa današnjim propisima i gospodarenjem. Autor nas provodi kroz svako poglavlje bonitiranja staništa i razrađuje zašto su ona dobra ili loša te koliko su precizna ili prepuštena subjektivnim procjenama. U ovoj cjelini se svakako mora izdvojiti poglavlje gdje autor daje primjer kako se trčka kao vrsta koristi u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te kako bi u Hrvatskoj mogla pomoći da se stavi u funkciju velik dio neobrađenog poljoprivrednog zemljišta pomoću europskih fondova. Također u ovoj cjelini je naveden i studij slučaja koji ukazuju koliko veliku financijsku korist u lovnom turizmu ima trčka. Na samom kraju autor daje vrlo detaljan pregled unašanja trčke kao strane vrste u Sjedinjene Američke Države gdje je ona postala vrlo atraktivna lovna divljač te navodi načine kako se o trčki brine u drugim europskim zemljama.

Neki od naslova iz sadržaja ....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije 
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?

Zajednička poljoprivredna politika Europske unije i trčka

Bonitiranje staništa za trčku skvržulju i propisi matičnog fonda u Republici HrvatskojLovni turizam kroz održivo korištenje trčke

Studija slučaja – financijska dobit od dresure i ispita u radu pasa ptičara

I još puno toga.......

Cijena 170,00kn + poštarina.

Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Portal

Divljač i Psi

Gradonačelnik grada Karlovca prof. Damir Jelić u subotu 29. travnja 2017. godine nastavio je s konkretnom provedbom strategije razvoje lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije koja se odnosi na administrativno područje grada Karlovca. Gradonačelnik Jelić je istaknuo - U toj strategiji su upravo navedene ovakve mjere da bi se ona provela u djelo i da ne bi bila samo "slovo na papiru". Ove akcije su nastavak kontinuiranog i strateškog rada na unaprjeđenje lovnog i ribolovnog turizma koji je između ostalog i u Strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske prepoznat kao oblik selektivnog turizma posebno značajan  za grad Karlovac i za Karlovačku županiju. 

Na ovaj način je Grad Karlovac je za provedbu ovih mjera poribljavanja i povećanja fonda sitne pernate divljači izdvojio 70.000,00 kn od čega je 35.000,00 kn bilo nam jenjeno za poribljavanje a 35.000,00kn za povećanje fonda sitne divljači. Osim ovih mjera još su dodatno izdvojena sredstva za nabavku električnih pastira kako bi se pomoglo udrugama na području grada Karlovca u sprječavanju sve većih šteta koje prouzrokuju divlje svinje na usjevima. Jelić je na kraju naglasio kako su lovci i ribolovci važni dionici kojima treba pomoći kako bi i dalje mogli brinuti o ribljem fondu i fondu divljači.

Prilog s terena pogledajte u nastavku.

Od 15.05.2017. godine u prodaji. Knjiga za sve istinske lovce, lovne kinologe, ljubitelje lova i divljači....

Dr. sc. Viktor Šegrt nakon proteka više od pola stoljeća i posljednje detaljne knjige o trčki skvržulji ili poljskoj jarebice (Perdix perdix L.) inženjera Dušana Srdića daje konkretan uvid o problematici pada populacije ove izvorne poljske koke u Republici Hrvatskoj te praktične načine kako pristupiti obnovi njezinog fonda ispuštanjem na područjima gdje je nekada obitavala uz načine gospodarenje prirodnom populacijom gdje ona još postoji.

Viktor Šegrt je karlovački gimnazijalac, strastveni lovac, sokolar i kinolog. Aktivan u izdavačkoj djelatnosti kao pokretač časopisa o lovstvu „Lovočuvar“ te pokretač portala o lovstvu „Divljač i psi“ i autor prvog priručnika o sokolarenju „Osnove sokolarenja“. Osnivač je Hrvatskog sokolarskog kluba i uzgajivač jastrebova za potrebe sokolarenja,  Prvi je hrvatski koautora na stručnoj knjizi o sokolarenju Benjamina Cranea „Sparrowhawks: A Falconer's Guide“ izdanoj u Velikoj Britaniji na engleskom jeziku. Član je nekoliko radnih tijela pri International Union for Conservation of Nature te je član European Sustainable Use Specialist Group. Bio je aktivni dionik Povjerenstva za izradu Pravilnika o načinu lova s pticama grabljivicama i Programa za polaganje sokolarskog ispita pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te je član povjerenstva za polaganje sokolarskih ispita pri Ministarstvu poljoprivrede. Inicijator je i koordinator izrade prve „Strategije razvoja lovnog i ribolovnog turizma Karlovačke županije“, aktivni organizator velikog broja domaćih i međunarodnih sokolarskih susreta i lovno kinoloških manifestacija u radu pasa ptičara, aktivni natjecatelj u ispitima u radu pasa ptičara i lovno kinološkoj disciplini „Svetog Huberta“ na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini koji je doktorsku disertaciju obranio na temi „Mogućnost reintrodukcije trčke skvržulje (Perdix perdix L.) u staništa kontinentalne hrvatske“.

 

Cijena 170,00kn + poštarina.


Moguće naručiti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Neki od naslova iz sadržaja....

Gospodarenje otočnom i kontinentalnom populacijom trčke u Europi
Kontrola brojnosti trčke skvržulje
Postavljanje hranilišta za trčke
Odrednice kvalitetnog staništa za trčku
Ispuštanja trčki
Ispuštanje trčki u svrhu lova
Ispuštanje trčki u svrhu obnove populacije
Direktno ispuštanje trčki u lovište
Prilagodba trčki na hranidbene uvijete
Prilagodba trčki na stanišne uvijete i postavljanje ispusta
Koliko trčki ispustiti u lovište
Broj trčki koje se ispuštaju za lov
Broj trčki koje se ispuštaju za obnovu populacije
Načini ispuštanja trčki
Ljetno - jesensko ispuštanje pilića trčki
Ispuštanje pilića trčki sa surogat roditeljima
Koji način ispuštanja daje veći postotak preživljavanja trčki?
Ispuštanje trčki izvaljenih ispod kvočke

I još puno toga.......

Portal 

Divljač i Psi

hostgator coupons 2013