Donosimo vam još jedan u nizu praktičnih članaka uvaženog lovca, lovnog kinologa i međunarodnog FCI suca Dražena Matičića mag. ing. agr.

 

  • U ring je bolje ne ulaziti , dok niste sasvim sigurni da imate neposredni kontakt sa psom te da je isti socijaliziran.
  • Uvijek trebate imati na umu da ste psa priveli na izložbu da ga ocjeni kinološki sudac, a ne da on čuje vaše mišljenje.

 

Obzirom na broj registriranih lovaca u RH te obvezi lovaca na štovanje Pravilnika o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov („Narodne novine“ broj: 143/10.), nameće mi se tema: „Kako izložiti svog lovačkog psa na ocjenjivanju oblika/eksterijera“ ?  Zašto? Upravo iz razloga da bi se pas priveo na polaganje Ispita prirođenih osobina (IPO), mora prije toga biti pozitivno ocijenjen u obliku (Standard pasmine FCI).

 

           U RH jedina krovna kinološka asocijacija koja je članica Međunarodne kinološke federacije- Federation Cynologique Internationale (FCI) je Hrvatski kinološki savez, Zagreb, Ilica-61. Sukladno članstvu u FCI-u Hrvatski kinološki savez donio je 01.01.2017.godine Pravilnik o priredbama HKS-a; Pravilnik o priredbama radne lovne kinologije i Pravilnik o izložbama pasa. Suđenje i ocjenjivanje pasa smiju vršiti samo kinološki suci-FCI-a koji za određenu pasminu imaju odobrenje svojeg nacionalnog saveza, a sudi se prema važećim standardima FCI-a. *Lovačke pasmine pasa po obliku i radu u RH mogu se ocijeniti i kod lovno-kinoloških sudaca Hrvatskog lovačkog saveza (HLS) (čl.67.st.1. Zakon o lovstvu) no, Hrvatski lovački savez nije član FCI-a te se takove ocjene priznaju samo unutar granice RH, i nisu međunarodno priznate.

            Izložbe pasa mogu biti međunarodne (internacionalne) i državne (nacionalne) za sve pasmine te specijalne izložbe za jednu ili više pasmina.

  1. Na međunarodnim izložbama pod zaštitom FCI-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a. Na tim izložbama pasmine koje priznaje HKS mogu se izlagati samo izdvojeno i ne sudjeluju u podjeli naslova koji su pod zaštitom FCI-a.
  2. Na svim ostalim izložbama pod zaštitom HKS-a natječu se psi koji pripadaju pasminama obuhvaćenim nomenklaturom FCI-a i čiji je standard potvrđen i priznat od strane FCI-a, kao i psi pasmina koje priznaje HKS.
  3. Za sve izložbe pod zaštitom HKS-a obavezna je podjela pasmina usklađena prema važećoj podjeli pasmina FCI-skupina i to:

-Skupina 1-pstirski i ovčarski psi osim švicarskog planinskog psa

-Skupina 2-pinčeri i šnauceri, molosi i švicarski planinski psi

-Skupina 3-terijeri

-Skupina 4-jazavčari

-Skupina 5-špicevi i psi primitivnog tipa

-Skupina 6-goniči, krvosljednici i srodne pasmine

-Skupina 7-ptičari

-Skupina 8-retriveri, španijeli i psi za vodu

-Skupina 9-psi za pratnju i patuljaste pasmine

-Skupina 10-hrtovi

 

  • Na izložbama ne mogu sudjelovati psi:
  1. Koji nisu upisani u rodovnu knjigu koju priznaje FCI
  2. Koji za izložbu nisu prijavljeni
  3. Koji nisu upisani u katalog izložbe
  4. Koji boluju od zaraznih bolesti, na kojima su obavljene nedopuštene promjene, kastrirani psi, psi bez jednog ili oba testisa, ženke koje se tjeraju te očito noseće ženke
  5. Koji su u vlasništvu osoba kojima je izrečena kazna zabrane sudjelovanja i izlaganja pasa na kinološkim izložbama od strane HKS-a, ili ako je takvu kaznu odredila i o tome HKS izvijestila neka kinološka organizacija koju priznaje FCI ili je kaznu odredio sam FCI
  6. Koji nemaju odgovarajuću veterinarsku potvrdu o zdravstvenom stanju psa i obaveznom cijepljenju
  7. Koji su kupirani, a oštenjeni nakon 01.01.2013.godine s izuzecima propisanim Zakonom o zaštiti životinja.
  • Pas na izložbi; držanje, sigurnost, odgovornost:
  1. Vlasnik odgovara za sve štete koje bi učinio njegov pas. Organizator ne odgovara za eventualne štete vlasniku psa, niti za krađu, bijeg ili gubitak psa.
  2. Psi se na izložbu dovode na dan kada je određeno potvrdom o prihvaćenoj prijavi te u naznačeno vrijeme.
  3. Pod obvezatnom opremom za psa smatra se da psi moraju imati prema svojoj veličini i snazi odgovarajući ovratnik.
  4. Oštri psi se na izložbi trebaju kretati s odgovarajućom brnjicom, a za svaku štetu koju učine odgovaraju samo vlasniku psa.
  5. Vodič psa koji ga vodi u krug-ring mora nositi kataloški broj psa da je uvijek dobro uočljiv.
  6. Psi koji nisu upisani i uvedeni u katalog ne smiju  u načelu biti dovedeni na prostor gdje se održava izložba, osim ako vodstvo izložbe napravi iznimku od tog propisa.

 

  • Na izložbama se psi dijele i ocjenjuju /kako su prijavljeni u prijavnici/ u slijedećim razredima:
  1. RAZRED ŠTENADI za pse od 3-6 mjeseci
  2. RAZRED NAJMLAĐIH za pse od 6-9 mjeseci
  3. RAZRED MLADIH za pse od 9-18 mjeseci
  4. RAZRED MEĐURAZRED za pse od 15-24 mjeseca
  5. RAZRED OTVORENIH za pse iznad 15 mjeseci
  6. RAZRED RADNIH PASA za pse iznad 15 mjeseci s priznatim položenim ispitom rada (ne IPO već kopija formulara FCI-a o položenom radnom ispitu)
  7. RAZRED PRVAKA u ovaj razred mogu se prijaviti psi kojima je priznat naslov nacionalnog šampiona u ljepoti zemlje koju priznaje FCI ili zemlje ugovornog partnera FCI-a ili Internacionalnog šampiona u ljepoti. Psi s priznatim naslov „Prvak Hrvatske u ljepoti“ obvezatno se upisuju u ovaj razred ukoliko ne zadovoljava uvjete za upis u razred veterana.
  8. RAZRED VETERANA za pse starije od 8 godina
  9. Organizatori mogu zbog specifičnosti pasmine na specijalnim izložbama zatražiti od HKS-a uvođenje i drugih dobnih razreda kao i natjecanje izvan konkurencije.
  • Ocjene oblika i plasman:

Ocjenjivanje pasa obavlja kinološki sudac prema važećim standardima FCI-a.

  1. U razredu štenadi i najmlađih pasa isti se ocjenjuju sa: „vrlo perspektivan“, „perspektivan“, „zadovoljava“ ili „ne zadovoljava“. Psi se svrstavaju-rangiraju od prvog (1) do četvrtog (4) mjesta.
  2. U ostalim razredima, dodjeljuju se, bez obzira na starost i broj pasa za ocjenjivanje, slijedeće ocjene: „odličan“, „vrlo dobar“, „dobar“, „dovoljan“ ili „nedovoljan“. Obavezno je svrstavanje-rangiranje od 1-4 mjesta u svakom izložbenom razredu u koliko je pas ocijenjen najmanje ocjenom vrlo dobar.
  • Naslovi i kandidature:
  1. Prvak razreda mladih pasa; ocjena oblika odličan, jednako mužjaku kao i ženki. Dodjela naslova „Prvak razreda mladih“ nije obvezna!
  2. U ostalim razredima; međurazred, otvoreni, radni psi i razred prvaka, svakoj odlično (5) ocijenjenoj jedinki na internacionalnim, nacionalnim te specijalnim izložbama, koje su pod zaštitom HKS-a, sudac može dodijeliti kandidaturu mužjaku i ženki; CAC-HR, R.CAC-HR ili CACIB, R.CACIB.
  3. Naslov prvaka razreda veterana može biti dodijeljen samo u razredu veterana najboljem psu koji je ocijenjen ocjenom „odličan“ (5) i to jednako mužjaku i ženki. Dodjela „Prvaka razreda veterana“ nije obvezna!
  4. Najljepši pas suprotnog spola-BOS:

-na međunarodnoj izložbi-CACIB mužjak ili ženka, najljepši mladi pas pasmine mužjak ili ženka te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog u kojem je dodijeljen naslov PRVAK PAMINE-BOB.

-na nacionalnoj i specijalnoj izložbi-svi mužjaci ili sve ženke s osvojenim titulama CAC-HR, Prvak razreda mladih mužjak ili ženka, te prvak razreda veterana mužjak ili ženka suprotnog spola od onog kojem je dodijeljen naslov PRVAK PASMINE-BOB.

-na naslove ili kandidature ne postoji mogućnost pravnog potraživanja.

Nakon ocjenjivanja pasa po krugovima-ringovima pristupa se revijalnom programu izbora najljepših pasa izložbe. U svakom KATALOGU izložbe napisan je program izbora i uvjeti natjecanja.

 

  • Postoji i drugi način ocjenjivanja pasa osim na izložbama:

-Pse je moguće ocjenjivati i na drugim priredbama osim na izložbama.

-Ocjenjivanje  pasa se može vršiti na uzgojnim pregledima, na radnim ispitima i drugim prigodama ukoliko organizator zatraži od HKS-a takvu mogućnost i HKS je odobri.

-U tom slučaju je organizator dužan osigurati kinološke suce za ocjenu oblika na način predviđenim Pravilnikom o stručnom radu HKS-a.

-Ocjenjivanje pasa u takovim prigodama vrši se po istim načelima i na jednak način kao i ocjenjivanje pasa na izložbi u razredu izvan konkurencije.

-Kinološki sudac smije potpisati ocjenu psa na takovoj priredbi samo ako je od HKS-a ovlašten kao sudac za navedenu pasminu.

STANDARD PASMINE:

             Svaka pasmina pasa priznata od FCI-a ima svoj službeni standard, znači ispisan-opisan tekst o idealnom predstavniku pasmine. Idealnih pasa nema, tako da je posao kinološkog suca da ocjeni koliko je pojedini pas blizu ideala, odnosno blizu opisanog standarda. Standard pasminu opisuje dosta detaljno, ali uvijek postoji prostor za različite interpretacije standarda i upravo je fascinantno kako se u tumačenjima i analizama standarda važe svaka riječ. Po nivou detalja standardi se prilično razlikuju, nisu unificirani, ali neki precizno definiraju svaki topografski gledano detalj na psu, a neki standardi ostavljaju prostor za različitu interpretaciju. Kinološki sudac mora poznavati i razumjeti standard pasmine koju sudi do detalja i imati tzv.“sudačko oko“. Za to je potrebno poznavati građu psa, anatomiju i biomehaniku psa,  puno vremena, razgovora, diskusija s kolegama i čitanja stručnih knjiga. Podrazumijeva se da su kinološki suci stasali prvo kao vlasnici psa, osobe koja se bavi uzgojem, selekcijom i odgojem čistokrvnih pasa. Pretenciozno bi bilo očekivati da su svi oni znanstvenici kako to iz doslovnog tumačenja pojma kinolog proizlazi. Kinologija je znanost o uzgoju, selekciji i odgoju čistokrvnih pasa.

             Vodilja svakog kinološkog suca kada sudi oblik psa je da to radi profesionalno, korektno i neemocionalno u odnosu na vodiča. Što to znači ? Na psu ne treba odmah tražiti greške, to je negativno ! Na psu se prvo traže vrline, a ne mane. Odnosno treba o psu steći opći dojam; tip, konstitucija, kondicija, proporcija, narav, kretanje, a onda se tek pristupa detaljiziranju glave, vrata, trupa, repa, ekstremiteta, krzna-dlake. Prijatelji i poznanici koji izlažu psa se ne favoriziraju, ocjenjuje se pas !

 

Čekanje rezultata nakon postavljanja pred FCI sucem - perspektivna mlada mala misterlanderica uzgajivačnice Colours of Rogoz - Prvak razreda mladih BOB.

             Ono što moraju znati izlagači-vodiči psa u krugu-ringu je:  po nalogu suca pas se vodi s lijeve strane, direktno prema sucu i od suca, u „trokut“ i u „krug“. Tada sudac ocjenjuje psa; stavovi nogu-kutovi, u kretanju, iskorak, položaj glave, vrata, leđna linija, nošenje repa, temperament i socijalizaciju psa (odnosno „ring dresuru“). Znači, gledati psa i njega uspoređivati sa standardom. Svako suđenje je novi početak kako za izlagača-vodiča tako i za suca; psi su živa bića koja se sa vremenom mijenjaju i ako je sudac jednom dao prednost jednom psu to ne znači da će i drugi puta biti isto. Na početku svake nove izložbe pasa, novog suđenja svi imaju iste šanse i svi kreću s iste startne pozicije.

              Čovjek-lovac je s određenom namjerom i predumišljajem stvorio posebne oblike lovačkih pasa za strogo određenu svrhu i to empirijskom metodom križanja i selekcije. Nije lako nabrojati sve zadaće koje obavlja pas za čovjeka. No postoji jedna zadaća koju svaki pas zdušno izvršava, bez obzira na svoju pasminsku pripadnost, snagu ili oblik, a  to je njegova neiscrpna ljubav prema gospodaru.

             Današnja lovna kinologija kroz uporabu lovačkih pasa u lovištu je sastavnica lovstva u RH.

Portal

Divljač i Psi

U organizaciji KD „Karlovac“ i tvrtke za lovni turizam „KA-LOV“ organizirana su dva dana lovno kinoloških manifestacija po međunarodno priznatim FCI pravilima. Prvi dan održan je već nadaleko poznati karlovački LKK Svetog Huberta „Četiri rijeke“.

Osim standarnih lovaca natjecatelja na kupu su sudjelovale i četiri lovkinje među kojima su neke debitirale i prvi put kao što je Mateja Starjački i Sara Gmižić te dvije iskusne lovkinje takmičarke Nikolina Košćević iz Hrvatske i Petra Dežman iz Slovenije. Među lovkinjama prvo mjesto je osvojila iskusna Nikolina Košćević sa svojom oštrodlakom ptičarkom a drugo mjesto pripalo je Sari Gmižić sa njezinim dugodlakim njemačkim ptičarom.

Od muških takmičara su bili prokušani i na međunarodnoj sceni priznati lovci te je pobijedio iskusni znalac lova i lovne kinologije Zoran Postić sa svojim njemačkim oštrodlakim ptičarom Arisom. Drugo mjesto pripalo je Aleksandru Bunareviću i njegovom kratkodlakom njemcu Žuji dok je treće mjesto uzeo slovenski lovac Bojan Valenčić sa svojom izvrsnom i iskusnom vajmarankom Fridom izpod Kuma.

Drugi dan održan je ispit pasa ptičara u polju s odstrjelom prepelice i dodjelom kandidature CACIT i već nadaleko poznata karlovačka „ALKA“ kup prijateljskih gradova Alessandrie i Karlovca. Takmičari su bili podijeljeni u dvije baterije.

Prvo mjesto te titulu CACT/CACIT osvojio je Zoran Postić sa oštrodlakom njemicom Zarom od Postića, drugo mjesto s titulom R CACT/R CACIT pripalo je Zili od Postića koju je vodio Zoran Postić a vlasnica je Nikolina Košćević. Treće mjesto pripalo je Bojanu Bilanđiću i njegovoj kratkodlakoj njemici Abi s ocjenom prvi odličan. Drugog dana valja svakako spomenuti Tiffany od Heraka, epanjel bretonku hrvatskog uzgoja koju je vodio vlasnik Hari Herak i koja je pokazala vrh svjetske klase bretona u pretraživanju, galopu i vanserijskoj kvaliteti nosa te je imala manje sreće kod pronalaska druge prepelice u turnusu što joj nije donijelo konačan plasman a bila je posebno istaknuta od suca Zlatka Piteše koji je sudio u toj bateriji.

Kinološki FCI suci na ovoj manifestaciji bili su Goran Dejanović, Slobodan Hervatin, Zlatko Piteša i Davorin Andrijašević koji su posao odradili izvanredno. Za kraj treba reći da su tereni koje je osigurala tvrtka „KA-LOV“ iz Karlovca bili na najvišoj svjetskoj razini s obzirom na sam tip otvorenog livadnog terena dok je u prosijeku svaki pas imao i po tri kljuna prepelica u turnusu. Posebno valja zahvaliti i  lovcu LD „Draganići“ Stjepanu Barkoviću koji je dao na korištenje svoj šator i opremu za pripremu gableca te ujedno bio i izvanredni strijelac na ispiti s odstrjelom. Rezultat svega je da Karlovačka županija u lovu, lovnoj kinologiji i lovnom turizmu radi po donesenoj i usvojenoj jedinoj strategiji razvoja i pokazuje kako se to strateški i znalački odrađuje ne terenu.

Portal

Divljač i Psi

Donosimo priču o istinskom užitku i ljepoti lovu iza svoga psa ptičara iz pera uglednog dubrovačkog dugogodišnjeg strastvenog lovca na krupnu divljač Đive Ćurlice.

Puno godina sam u lovu. Uglavnom na krupnu divljač. Karabinom.
Ali, kao što to obično biva manje više svi smo počeli sa sitnom divljači jer sve ima svoj neki
recimo slijed i običaj. Netko se odluči ostat na tome, netko prihvati i lov na krupnu divljač usput, netko se ostavi sitne divljači i sačme pa krene u visoki lov.
Različitih ambicija uzrokovanih prilikama, uvjetima, mogućnostima i željama. Tako da je moja želja za pticama i sitnom divljači bila gotovo u drugom planu, nekad i ponekad krajem devedesetih otići malo s prijateljima vrlo rijetko na zeca, jarebice, patke i guske skoro nikako, prepelica recimo nešto malo, ali ta šljuka je uvijek bila zanimljiva i mistična. Koliko zanimljiva toliko i teško uspješno izvodiva. Trebalo je mnoge stvari posložiti za realizaciju takvog lova. A ne kamoli tek ulova.
Moguće da je prvo i osnovno bio pas a za kojeg nisam imao uvjete. Niti obiteljske, niti smještajne a niti vremena. Za šljukolov treba imati u blizini i lovište i kvalitetne terene a to u mom slučaju nije blizu. Treba pratiti vrijeme kao jedan od preduvjeta a to je teško bilo uskladiti sa obavezama, obitelji i drugim lovovima. Zadnjih godina posjećivanje Lastovu kao jednoj dobroj destinaciji za lov šljuke dalo je razmišljati i malo dalje. Ali nije bio preduvjet, tamošnji lovci s kojima sam lovio ovu pticu imaju gotovo savršene pse. Velikom većinom setere koji su neprocjenjivi. Nadasve iz razloga što samo i uglavnom love šljuku i u tome su najbolji.
Dobar prijatelj Ivo, iz mladosti, je dugo razmišljao kojeg ljubimca u psu da sebi nabavi, psa  koji bi bio mnogo toga u jednome. Da bude tipičan pas, ali ne baš nekako onaj za kauč i jastučić, da ne bude neka zvijer sklona agresiji, da ne balavi i ne odbacuje dlaku a time i probleme. Da bude zdrav, veseo, privržen, osrednji, miran, staložen ali da ima potrebe za šetnjom i izvođenjem. Da se ne dreći na poštara, susjeda, da ne histerizira za mačkama, da se s njime može nešto odraditi pametno.
Odlučio je za Njemačkog kratkodlakog ptičara.
I krenuo po muško štene u Sloveniju. Par dana puta da bi maleni Alfi došao do Dubrovnika. Puno smo se s njim družili, gledali ga, pratili i šetali. Alfi je postajao gosparić sa svojim personalitijem. Sa svojim vlasnikom kojeg je obožavao. Vrlo umjeren u svemu. A opet kućni pas jer Ivo nema osobite ambicije za lovom a pogotovo sitne divljači.
Prije nekih godinu i par mjeseci mi je ispričao da je Alfi imao susret sa sjajnom kujicom iz Konavala, radnom, ptičarkom koja jako puno lovi i daje odlične rezultate. Da će doskora imati štence koji bi morali prema svemu biti jako zanimljivi, naime Alfi je potpuno crne boja a kujica uglavnom bijela sa crnim flekama.
Mjesec dana po okotu nismo imali mira i pošli smo vidjeti te male bombice. Naravno to tako biva. Mali drekavci se raspršili po vrtu, po štali i sijenu, navalili na nas pokazujući svu svoju ljepotu pastrvastih osobina.
Vrijeme hranjenja, puna ogromna zdjela mlijeka i koješta. Svi su se nakrcali i otišli u igru ali jedna mala je ostala, uvalila se u zdjelu i lizala do besvijesti. Odmah mi se učinila simpatična, .. ma vidi ti tu malu.
Naredni dolasci i praćenje rasta štenaca, naša sve bliža odluka da upravo uzmemo nju i lagana panika a što kad se to malo uvali doma, kuda, kako, stan, vrt, gosti, lajanje…
Panika ali neodoljiva privlačnost prema tim klempavim ušicama.
Drugog siječnja imali su točno 2 mjeseca, otišli smo po nju. Rastanak joj nije teško pao, 2-3 dana je bila malo smušena, cvilila, ali igra i zanimacija, znatiželja učinili su svoje.
DIA ju je moj sin Tomo nazvao.


Mjeseci su prolazili i Dia je rasla, postajala pomalo veselija, dosadnija, zahtjevnija, Tomu je počinjala sezona posla i velikih obaveza, vrt joj je dosta ali tuda prolaze gosti, obitelj, vrata su prema ulici, cesti.
Bilo je tu žrtve i svakakvih pomisli ali Dia je pokazivala da može bit i dobra. Viktor Š. mi je na vrijeme davao savjete što i kako u kontekstu njenog karaktera budući s njemcima ima puno iskustva.
Boris K. također je nesebično pomagao u rješavanju zagonetki i problemčića koje je Dijino odrastanje nosilo. Ali, Dia je pokazivala ozbiljne osobne ozbiljnog ptičara. S 3 mjeseca se zainteresirala za pitome golubove. Fermavala je kosove u parku. Kulirala je na svaku grlicu na ulici. Doma je bila maza i igračka ali izlaskom van ili iz auta iste se sekunde pretvarala u stroj za traženje i markiranje. I donošenje svega što bi se bacilo.


More je otkrila sama 8 travnja, dakle s 5 mjeseci. Vidjela je neku drvenu letvu i pošla po nju, dakako trebalo je tu letvu baciti još toliko puta taj dan.
Tu je krenulo njeno lagano pretvaranje u ozbiljniju ptičarku.

Nakon toliko godina smucanja po Africi, Aziji, Lici, Slavoniji i Baranji, po Kanadi i kojekuda, počeo sam razmišljati o njenim ambicijama i njezinim mogućnostima koje bi nas oboje usrećilo. Nudilo mi se da je vodim na prepelice, taman je imala 8 mjeseci. Pozivali su me na fazane ali mi se nije dalo. Ne znam jesam li ih ukupno odstrijelio 20 u životu. Čekao sam da vidim kako će se ponašati na šljuku. A za to je postojala određena predispozicija na Lastovu. Ali, kad dođe ptica, a njen dolazak ovisi o klimi i vremenu.
Napokon. Dva dana prije Nove godine zove lovac s Lastova da krenemo, da ima nešto šljuke ali da je jako nemirna i nepredvidiva. Pola sata je bilo dosta da se spakujemo, dekicu, zdjelu,  suhe hrane, par delicija i preko Pelješca i Korčule u Vela Luku na trajekt za Lastovo.

Prvi susret s mirisima te tamo prirode, sa vrsnim psima. Dia je pokazivala dozu ozbiljnosti koju je dodatno pojasnio Fido, seter u osmoj godini, doslovno strog k'o stari mrzovoljni učitelj matematike s kraja 19 stoljeća. Postavilo se pravilo u roku od par minuta. Mala je znala gdje joj je mjesto u hijerarhiji. Ferma, markiranje je išlo malo teže zbog stotina kosova koji bi odvlačili pažnju. Taj problem je počeo nestajati već drugi, treći dan. Par aporta je propustila jer tamo gdje je šljuka pala ne može ni rovokopač. A istina nije je bilo ni volja nakon par pokušaja ulaza u kupinu. Maroje T. mi je to i rekao, upravo ovo o čemu pišem. Nemoj od nje očekivati da ti ide u šikaru jer to je Nijemac mlada kujica, treba neko vrijeme…Isto kao i za kosove koji su zanimljiviji jer ne miruju kao šljuka. Prvi aport odrađen za čistu peticu, pratila je pticu koja se digla uz grma, pucanj, pad, otišla nekih 30 m po nju i donijela u ruke. Trebalo se sjetiti komande!

 

Na PUSTI - ništa. Hm?… ahaa, sjetio sam se…OSTAVI (Tomova škole)
Dia je doslovno „ostavila“ šljuku u ruku.


I tako smo se družili nekoliko dana. Ludovanje po lovištu, uvijek je tu u 50 m okolo, potrage, ferme i aporti. Dočekali smo Novu godinu nas dvoje skupa u toploj sobi, naravno u snu, prvo jutro 2017. godine odlovili još 3 ptice, zahvalili domaćima na predivnom druženju i s puno premorenog zadovoljstva pošli doma.
S ambicijama da se možda ozbiljnije posvetimo šljukama i zadovoljstvu koje ta ptica može pružiti mojoj maloj crnoj njuškici, živahnom karakteru i neopisivoj volji Njemice Die.

Đivo i Dia nakon više nego uspješnog prvog lova na zahtjevnu šumsku kraljicu - šljuku.

Portal

Divljač i Psi

 

Nakon velikih i iscrpnih priprema proteklog vikenda završena su vrhunska tri dana lovno – kinoloških događanja u Karlovcu i Velikoj Gorici. Sve je započelo u petak 16. rujna sa lovno kinološkim kupom „Četiri rijeke“ u organizaciji KD „Karlovac“ i karlovačke tvrtke za lovni turizam „KA-lov“. Izvrsni otvoreni karlovački ravničarski tereni pružili su lovkinjama, lovcima i njihovim psima, mogućnost prezentacije lovne vještine na najmanju poljsku koku – prepelicu. Dvadeset takmičara i četiri takmičarke iz Hrvatske, Češke, Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije i Slovenije prezentirali su rad ispred FCI sudaca Davorina Andrijaševića, Nenada Vujanovića, Zlatka Piteše i Petra Klarića. Kao što je i ranije u najavi rečeno, predmetna divljač je bila isključivo prepelica koje je bilo u više nego obilnom broju a od divljači na terenu nalazila se i trčka na koju se nije vršio lov. Dan za lov je bio izrazito topao a uvjeti rada na terenu više nego zahtjevni. Nakon završenog lovno – kinološkog dana pobjednice i pobjednici su bili slijedeći.

Žene LKK Sveti Hubert „Četiri rijeke“:

  1. mjesto Nikolina Košćević, Hrvatska
  2. mjesto Jana Votrocova, Češka
  3. mjesto Petra Dežman, Slovenija

Muškarci LKK Sveti Hubert „Četiri rijeke“:

  1. mjesto Aleksandar Bunarević, Hrvatska
  2. mjesto Mario Josić, Hrvatska
  3. mjesto Bojan Valenčić, Slovenija

 

S obzirom da se organizator, zahvaljujući ponajviše lovcu iz susjednog lovačkog društva „Draganići“ Stjepanu Barkoviću, pobrinuo da ovoga puta kancelarija, ručak i večera budu u centru terena pod šatorom, doživljaj lova i komentiranje lovaca i pasa odvijalo se pred svim sudionicima i gledateljima kojih je bilo preko pedeset.

Noć nakon Svetog Huberta donijela je osvježenje u vidu jake kiše koja je prestala padati idući dan u samu zoru te omogućila ugodniji nastavak ispita u radu pasa ptičara s odstrjelom prepelice s dodjelom kandidature CACIT. Ispit je započeo sa ukupno dvije baterije kontinentalnih ptičara i jednom baterijom otočnih ptičara. Ponovno velik broj takmičara iz čitave Europe uz suđenje doajena svjetske lovne kinologije Harija Heraka te uvaženog suca i selektora aktualnih prvaka svijeta kontinentalnih ptičara iz Italije Marca Piva. Uz njih su još sudili i prokušano dokazani hrvatski sudački znalci: gospodin Nenad Vujanović i Zlatko Piteša. U nastavku dana mogao se vidjeti velik broj kvalitetnih pasa i njihovih vodiča. I ovoga puta ključna stvar je bila više nego dostatna količina prepelica kojih je u pojedinim turnusima bilo i previše te su podizanjem eliminirale pse. Uz prepelice je pronađeno i nekoliko jata trčki koje su na karlovačkim terenima sustavno pripremljene i znalački ispuštane od sredine mjeseca srpnja. Ono što se tijekom manifestacije i turnusima kontinentalnih ptičara svakako valjalo istaći je rad epanjel bretonke hrvatskog uzgoja Fany od Heraka koju je vodila Vladimira Dvorakova iz Češke. Kvaliteta ove kuje, viđene već ranije na proljetnom ispitu u Velikoj Gorici, ostavila je sve one koji su je gledali bez riječi. Rad bretonke te gotovo bezvučno vođenje od strane Dvorakova dovodi Fanny od Heraka iz impresivnog pretraživanja u nekoliko tipičnih bretonskih marki iza kojih slijedi maksimalna korektnost na polet i pucanj te konačno savršen aport koji izazivaju buran pljesak svih sudionika i gledatelja. Isto tako u drugoj bateriji prvo mjesto s ocjenom odličan odnosi njemački oštrodlaki ptičar pod vodstvom Miroslava Kalika iz Češke koji također dolazi iz Hrvatskog uzgoja od našeg vrsnog lovca i kinologa Zorana Postića. Među otočnim ptičarima u baraž dolaze i engleski pointer Solid Gold's Virus mađarske vlasnice Ignacz i engleski seter Alex vođen od strane Dvorakove iz Češke. Na kraju impresivan baraž na odličnom terenu te konačno dodijela titule CACIT za engleskog pointera Solid Gold's Virus te RCACIT za engleskog setera Alexa.

Rezultati za kontinentalne ptičare baterija A, sudac Marco Piva, Italija:

  1. mjesto CACT/CACIT – HR, epanjel breton Fany od Heraka, vodič Vladimira Dvorakova, Češka
  2. mjesto vrlo dobar Orla od Bartulovića – Ori, NKP, vodič Viktor Šegrt, Hrvatska
  3. mjesto vrlo dobar Romul, epanjel breton, vodič Ivo Šerić, Hrvatska

Rezultati za kontinentalne ptičare baterija B, sudac Hari Herak, Hrvatska:

  1. mjesto odličan Asko, njemački oštrodlaki ptičar, vodič Miroslav Kalik, Češka
  2. mjesto vrlo dobar Gyrkuvari Besces, mađarska kratkodlaka vižla, vodič Petra Dežman, Slovenija
  3. mjesto vrlo dobar Hinto VD Kreppelse Heide, njemački dugodlaki ptičar, vodič Miroslav Kalik, Češka

Rezultati za otočne ptičare suci Nenad Vujanović i Zlatko Piteša:

  1. mjesto CACT/CACIT – HR Solid Gold's Virus pointer, vodič J. Ignacz, Mađarska
  2. mjesto RCACT/CACIT – HR Alex, engleski seter, vodič Vladimira Dvorakova, Češka

Suci u baražu za kontinentalne ptičare: Nenad Vujanović, Zlatko Piteša i Marco Piva

Suci u baražu za otočne ptičare: Nenad Vujanović, Zlatko Piteša i Hari Herak

I ovoga puta završetak karlovačke manifestacije uz delicije ispod šatora na samom terenu završavaju ovaj dan i ekipe sele u Veliku Goricu.

Što se tiče Velike Gorice ona je već odavno dobro poznato mjesto lovnih znalaca i vrsnih lovnih kinologa te pruža izvanredne terene i doživljaj pasa u traženju prepelica.       

Rezultati za kontinentalne ptičare baterija A:

  1. mjesto odličan Grimi – Ringo od Postića, njemački oštrodlaki ptičar, vodič Nikolina Košćević, Hrvatska

Rezultati za kontinentalne ptičare baterija B:

  1. mjesto odličan Aris, njemački oštrodlaki ptičar, vodič Zoran Postić, Hrvatska
  2. mjesto vrlo dobar Hjoltrunds Dante, njemački oštrodlaki ptičar, vodič Bojan Valenčić, Slovenija

Rezultati za otočne ptičare:

  1. mjesto I. odličan Duka, engleski pointer, vodič Janos Gellen, Mađarska
  2. mjesto II. odličan Ose del Sammarinese, engleski pointer, vodič Franko Geržinić, Hrvatska

I na kraju, bez lažne kurtoazije, posebnu zahvalu valja izreći najtrofejnijem hrvatskom i svjetskom lovnom kinologu Hariju Heraku koji je svojim osobnim ugledom doveo velik broj takmičara iz drugih Europskih zemalja te također pomogao pri dolasku uvaženog suca gospodina Marca Piva iz Italije s kojim je zajedno na potpuno volonterskoj bazi pomogao u organizaciji i suđenju ovih već sada prestižnih lovno – kinoloških manifestacija u Karlovcu i Velikoj Gorici na čemu mu istinski i od srca zahvaljujemo.

Portal 

Divljač i Psi

 

Kinološko društvo "Karlovac" i Kinološko društvo "Velika Gorica" i ove godine nastavlja s tradicijom održavanja lovno-kinoloških manifestacija. U gradu susreta u srcu Hrvatske organiziraju se 16., 17. i 18.09.2016. godine ispiti pasa ptičara na prepelicu.

Prvi dan Karlovac:

16.09.2016. - Kup Svetog Huberta "Četiri rijeke" na prepelicu

Kotizacija: 150kn

Mjesto okupljanja za lovno-kinološki kup "Četiri rijeke" u organizaciji KD "Karlovac": caffe bar "INEKS" DRAGANIĆI 34/1, 47201 Draganić (stara karlovačka cesta na skretanje za mjesto Lazina pokraj marketa "Gavranović") u 7.00h

Drugi dan Karlovac:

17.09.2016. - ispit pasa ptičara u polju s odstrjelom prepelice CACIT

Kotizacija: 150kn po psu

Mjesto okupljanja za ispit u polju s odstrjelom prepelice CACIT u organizaciji KD "Karlovac": restoran "Lovački rog", Pojatno (stara karlovačka cesta skretanje u šumu tabla uz cestu) u 7.00h

Zadnji rok prijave do 14.09.2016.

Zainteresirani mogu poslati svoje podatke:

Ime psa:

Pasminu:

Ime vodiča:

Na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Ili na broj: 099/250-0600

Treći dan Velika Gorica

Prijava za ispit u Velikoj Gorici na broj: 091/625-3019

Portal

Divljač i Psi

Donosimo tekst uvaženog lovca, kinologa i kinološkog FCI suca Dražena Matičića mag.ing.agr. koji s nama ponovno dijeli svoje dugogodišnje iskustvo u lovnoj kinologiji ovoga puta vezano uz odlične lovačke pse jazavčare.

HRABAR I USTRAJAN LOVAC

             Pasmina jazavčara priznata je krajem 19.stoljeća, njihove su prve slike vrlo stare, a pronađene su na lijevoj obali Nila na nadgrobnom spomeniku Anifesta II. Taj daleki predak zvao se „TECKEL“, što proizlazi iz grčke riječi „TEKAL“ (oštro,ljuto), te su Nijemci zadržali taj naziv i danas.

             O psima sličnim današnjim jazavčarima pisali su atenski filozof Ksenofon (354-450 p.n.e.) i Flavius Anianus (95-180 p.n.e.). Slični psi nađeni su i u Španjolskoj, a pretpostavlja se da ih je donio vojskovođa Hanibal (183-274 p.n.e). Inače u Europu su dospjeli preko trgovaca s istoka. Prema starim germanskim zakonima iz 19.stoljeća može se zaključiti da su preci današnjih jazavčara bili korišteni za lov na dabrove (Castor fiber L.). Prvi standard za jazavčara (kratkodlakog), donesen je 1879.godine, a prvi pasminski klub osnovan je 1888.godine u Duisburgu-Njemačka. Jazavčar je jedna od najraširenijih i najomiljenijih pasmina pasa.

Jazavčari se uzgajaju u tri veličine; normalne težine (standardni), mali (patuljasti) i kunićar. Svaka veličina dijeli se na tri, po dužini krzna-dlake i njenom kvalitetu. Znači; kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki. Tako se grupiraju i izdvajaju na izložbama pasa (IV-FCI-grupa).

           Najteža pasmina jazavčara je standardni; ženke teže od 6,5 kg , a mužjaci teži od 7 kg- kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki.

           Lakša pasmina jazavčara je patuljasti;  ženke ne teže od 6,5 kg, a mužjaci ne teži od 7 kg-kratkodlaki, oštrodlaki i dugodlaki.

           Kunićar; ne teži –ženka od 3,5 kg i mužjak ne teži od 4 kg s opsegom grudi u dobi od 15 mjeseci uzrasta 30 cm kod sve tri varijante krzna-dlake.

Jazavčari (sva tri tipa krzna-dlake) s lijeva na desno: oštrodlaki, kratkodlaki i dugodlaki.

Svi jazavčari podliježu ocjeni oblika i polaganju IPO  (Pravilnik za ispitivanje rada jazavčara i ispit prirođenih osobina jazavčara (IPO), Hrvatski kinološki savez- Zagreb-2007.).

Moja iskustva sa jazavčarima:

                       U mom skoro četrdest-godišnjem lovno- kinološkom iskustvu uz mnoge lovne pasmine pasa koje sam uzgojio i lovio sa istima, bio  sam vlasnik tri standardna jazavčara oštre dlake (2m + 1ž), a danas posjedujem standardnog jazavčara kratke dlake (m) GROMA, uvezenog iz Slovenije. Glede naprijed navedenog osjećam potrebu da pismeno iznesem svoja zapažanja i utiske o jazavčarima koje sam posjedovao i koristio za lovne svrhe kao što ću to nastaviti i sa mojim jazavčarem kratke dlake Gromom.

Dražen Matičić mag. ing. agr. sa Gromom (foto: M. Ivasić).

Jazavčar je vedar, živahan, hrabar i ponosan pas,  premda nije jako agresivan, drži do svog dostojanstva. Vrlo je privržen vlasniku i može biti vrlo ljubomoran, čak i u tolikoj mjeri da „usmrti“ suparnika ili suparnicu. Ponekad je vrlo svojeglav pas, koji kada nešto naumi, a to se najčešće događa kad prati njemu neki vrlo interesantan trag (dlakavi predatori), ne reagira na nikakve pozive ili zapovjedi, praveći se potpuno gluh.Iako hrabar i temperamentan, jazavčar nije divlje agresivan i lako ga je odučiti od nasrtanja na domaće životinje, a s drugim psima se najčešće dobro slaže. Zna biti vrlo strpljiv na čeki, u automobilu ili stanu, da bi svoj temperament iskazao na pravom mjestu u polju i u šumi. Zbog tih svojih osobina vrlo je ugodno društvo za vlasnika-lovca u gotovo svakoj situaciji, jer mu ni na koji način ne smeta, može biti samo od velike koristi. Vesela narav, velika privrženost i simpatičan izgled učinile su ga primamljivim pripadnicama ljepšeg spola, koje su ga vrlo brzo usvojile i „odvojile od lovaca“ te se tako nalazi i u „nelovačkim rukama“. Teško je naći lovačku pasminu pasa koja u tako malom izdanju sjedinjuje veliki broj kvaliteta sa širokim spektrom uporabljivosti u lovu-lovištu. Jazavčar je odličan jamar, manje agresivan od njemačkog lovnog terijera, ali hrabar i ustrajan oblajivač. U stanju je da svaku lisicu zadavi ili istjera iz jame (jazbine), a jazavca blokira dok god ga lovac ne otkopa. Osim toga jazavčar je i odličan kratkonogi gonič koji zvonkim glasom slijedi trag divljači. Tijekom vremena rada sa psom u lovištu,  opredjeljuje se za traženje one vrste divljači koju njegov vlasnik-lovac najviše lovi-odstreljuje. Skoro je nemoguće pronaći jazavčara, a pogotovo kratkodlakog i oštrodlakog, koji nije slijedoglasan. Zdravu divljač obično slijedi tragom-goni 10 do 15 minuta ali ponekad i znatno duže. Divljač ga se u principu previše i ne boji i ne bježi pred njim, već se samo lagano krećući izvlači tj. dolazi-izlazi na premet i tako postaje lak plijen za lovca na štandu. I pored kratkih nogu, jazavčar je iznenađujuće uporan i izdržljiv pas. Tijekom lova sigurno neće posustati, ma koliko bili teški tereni i uvjeti rada. Bilo je lovova kada sam cijeli dan lovio po snijegu dubokom i preko 20 cm, a da uopće nisam imao potrebu da ga nosim u naručju ili naprtnjači. Cijelo vrijeme zainteresirano se  kreće po lovištu u potrazi za divljači, a vrlo vješto zna koristiti moj trag u snijegu za svoje kretanje do mene. Pri kraju jednog lova na zečeve, čak je prije od moja dva istarska goniča pronašao nastrijeljenog-ranjenog  zeca, potjerao ga na puškomet kolegi lovcu, a po odstrjelu ga snažno zgrabio za vrat, ne dozvoljavajući drugim psima da mu priđu „jer to je lovina njegova i njegovog gospodara“. U kontaktu s divljači, a pogotovo s dlakavim grabežljivcima, taj mali, veseli i dobroćudni pas izrasta u neustrašivog gorostasa ; „iz očiju mu sijevaju munje, a iz usta suklja vatra i sijevaju gromovi“. Tada ga je zaista teško prepoznati !

Gromov otac kratkodlai jazavčar Andy iz Slovačke koji ima sve potrebite ocjene oblika i ispite rada jazvačara.

Njuh jazavčara jedno je od njegovih najvećih svojstava. Bez teškoće prati svježi trag odbjegle divljači, a kad završi sa gonjom lako pronalazi svog gospodara-lovca, bilo u polju ili šumi. Trag nastrijeljene-ranjene krupne divljači dobro i uporno slijedi, a znade ju i spontano oblajavati te „čuvati“ do dolaska svog gospodara-lovca, bilo od drugih lovaca ili lovačkih pasa. U lovu na divlje svinje, jazavčar može biti vrlo koristan. On ne može u trku pratiti divlje svinje, jer nema potrebnu brzinu za to,  ali pri obilasku lovišta lako će i više stotina metara pratiti trag vepra koji se povukao na dnevni odmor, pronaći ga na logi i uporno oblajavati, pa i sat vremena ako treba, sve dok gazda-lovac ne priđe divljači na puškomet. Pri tome se neće  uplašiti i otjerati, a zahvaljujući malom rastu, divljač ga ne „doživljava“ kao „opasnog“ protivnika, a on vješto izbjegava nasrtaje vepra ili divlje svinje (pod uvjetom da nije visoki snijeg, a tada se isti i ne koristi za lov).

Grom i prvo upoznavanje lovišta.

                    Jazavčar je idealan lovački pas za zaposlenika-profesionalca u lovištu. Veselo će ga pratiti prilikom svakog obilaska lovišta pri čemu ni najmanje neće smetati divljači (proganjati ju ili utjecati na mir u lovištu). Upravo zbog tog malog rasta divljač ga se ne boji („podsjeća na kunu“). Jazavčar će više naznačiti pravac kretanja-traga divljači nego li je zaista goni u stilu jednog vrsnog goniča. Na čeki ili štandu, jazavčar je u stanju mirovati i naizgled biti nezainteresiran, da bi ipak prvi pokretima ušiju i tihim režanjem najavio dolazak divljači. Znao sam na štandu jazavčara staviti u lovačku naprtnjaču , ostaviti mu samo glavu da viri iz iste i objesiti naprtnjaču s njim na stablo ispod kojeg sam štantao i čekao prigon. Dobro je podnosio tu ulogu-promatrača.

                  Sve naprijed navedene osobine čine ga pravim lovčevim pomagačem, hrabrim i ustrajnim lovcem, a pogotovo je pogodan za lovišta u kojima se gospodari s krupnom divljači te se nesmetano može voditi u lovište tijekom čitave lovne godine (Pravilnik NN-143/10.,čl.11,st.4.).

Kinološko društvo "Karlovac" i ove godine nastavlja s tradicijom održavanja lovno-kinoloških manifestacija. U gradu susreta u srcu Hrvatske organiziraju se 10. i 11.09.2016. godine utakmice na prepelicu.

Prvi dan:

10.09.2016. - utakmica pasa ptičara u polju s odstrjelom prepelice CACIT

Kotizacija: 150kn po psu

Drugi dan:

11.09.2016. - Kup Svetog Huberta "Četiri rijeke" na prepelicu

Kotizacija: 150kn

S obzirom na velik broj zainteresiranih lovnih kinologa koji su i prošle godine takmičili na najvećoj lovno-kinološkoj manifestaciji u Kontinentalnoj Hrvatskoj najava je napravljena ranije jer je broj mjesta ograničen.

Zainteresirani mogu poslati svoje podatke:

Ime psa:

Pasminu:

Ime vodiča:

Na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Kako je to izgledalo prošle godine pogledajte na linku : KarLOVAČKA kinologija - lovnokinološki spektakl na prepelicu

Portal 

Divljač i Psi

Važnost krvosljednika u svakom lovištu s krupnom divljači nije samo pitanje zakonske potrebe nego i lovne etike. Iz pera uvaženog FCI suca mag.ing.agr. Dražena Matičića donosimo još jedan odličan članak.

Uvaženi lovac i FCI kinološki sudac mag.ing.agr. Dražen Matičić i njegov ariješki gonič Tref nakon uspješnog lova na predatore 2011. godine.

 

  • Zakonska odredba temelji se na Zakonu o lovstvu (“Narodne novine“ broj: 140/05 i 75/09) i Pravilniku o pasminama, broju i načinu korištenja lovačkih pasa za lov (“Narodne novine“ broj: 143/10).

 

Naprijed navedenim Zakonskim i podzakonskim aktima propisane su pasmine i broj lovačkih pasa za lov na pojedinu vrstu divljači u određenim područjima, najmanji potreban broj lovačkih pasa za lov te način izdavanja Uvjerenja o položenom ispitu prirođenih osobina. U lovištu kojim se gospodari s krupnom divljači i planira odstrjel iste, lovoovlaštenik je dužan osigurati lovačkog psa koji ima položen radni ispit na krvnom tragu.

Podaci govore da je u Republici Hrvatskoj 293 lovoovlaštenika u 317 ustanovljena državna lovišta i 712 lovoovlaštenika u 750 ustanovljenih zajedničkih lovišta. Koliko je za ista potrebno ispitanih pasa na krvnom tragu i općenito lovačkih pasa za izvršenje lovova da bi ispunili Zakonske i podzakonske akte?

Na svim kinološkim priredbama koje su organizirane od strane Hrvatskog kinološkog saveza (HKS-FCI) pse po obliku i radu ocjenjuju kinološki suci koji su svoje znanje iz lovne kinologije verificirali kod krovne kinološke asocijacije-Hrvatskog kinološkog saveza koji je član međunarodne kinološke organizacije Federation Cynologique Internationale-FCI. Postoji i druga mogućnost po kojoj je Hrvatski lovački savez (HLS) od nadležnog Ministarstva dobio pravo javnih ovlasti za edukacijom lovno-kinoloških sudaca i stjecanjem naziva lovno-kinološki sudac, koji se educiraju kod predavača i ispitivača sa Osječkog sveučilišta-Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.    

Hrvatski lovački savez nije član FCI-a te Statutom Hrvatskog kinološkog saveza nije dopušteno suditi sucima ovog saveza na priredbama u organizaciji Hrvatskog kinološkog saveza i obratno. Ocjenjeni lovački psi po obliku i radu od strane Hrvatskog lovačkog saveza odnosno lovno-kinoloških sudaca prihvaćene su samo unutar granica Republike Hrvatske i ne mogu se verificirati kod FCI, a tako i Rodovnice koje je izdao Hrvatski lovački savez. Postojeće stanje u Hrvatskoj lovnoj kinologiji za sada je takvo.

Republika Hrvatska ima veliku lovnu tradiciju i potencijal u gospodarenju s krupnom i sitnom divljači bilo u zajedničkim lovištima ili državnim. Lovstvo je specifična gospodarska grana društvene aktivnosti. U interesu i brizi za divljač kao i u samom gospodarenju učestvuje pored stručnjaka (npr. tvrtka HŠ d.o.o.) i vrlo veliki broj amatera, entuzijasta, ljubitelja divljači i lova, što je jedna od značajnih specifičnosti lovstva. Budući se radi o velikom potencijalu i mogućnošću razvoja lovstva kao gospodarske grane i boljim iskorišćivanjem ovih mogućnosti, pored stručnosti, koja se stiče sistematskim obrazovanjem i praksom, potreban je i profesionalni odnos prema radu. U vezi s ovim mora se povući granica između amaterskog i profesionalnog rada, odnosno ocijeniti gdje je granica do koje se može amaterski raditi, a gdje se bez odgovarajućih stručnjaka to ne može. Ne podcjenjujući znanja amatera (naročito nekih pojedinaca), a još manje važnost amaterskog rada, mora se reći da se samo s profesionalnim stručnjacima za lovstvo mogu postići optimalni rezultati, naročito u gospodarskoj sferi lovstva. Suradnja amatera i stručnjaka za lovstvo je neophodna kroz   organizacijski oblik. To znači uska suradnja lovačkih i kinoloških udruženja s institucijama/tvrtkama koje imaju stručnjake za lovstvo. Ovo naglašavam iz razloga jer su pomaci krenuli tek sa Zakonom o lovstvu i pratećim aktima. Naravno, napredno lovstvo podrazumijeva visoko razvijenu i samostalnu lovnu disciplinu, odnosno lovno gospodarstvo koje ima definirani status s ostalim gospodarskim granama.

Lovački pas Basset hound, RENE, krvosljednik LD "GAJ" Zvečaj uz lovinu.

Povećani zahtjevi pojedinaca, udruga i tvrtki za nabavu, držanje, obuku i korištenje pasa krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa „uvjetovani“ su u određenoj mjeri i većim rashodom istih zbog nedovoljne brige za njihovo korištenje, hranidbu, smještaj, njegu i redovan trening. Značajniji čimbenik za pravilno držanje i uporabu pasa kod pojedinaca i drugih je obučen/educiran vodič. Vodič bi se trebao obučavati/educirati na tečaju u prikladnim centrima koji bi bili organizirani od strane kinoloških asocijacija i sličnih kao što je to u susjednoj državi Sloveniji,  kao i Austriji, Mađarskoj i drugim. Stečena znanja će se primjenjivati u koliko vodič u potpunosti prihvati svoju ulogu i dovoljno pažnje posveti pravilnom držanju i uporabi psa. Psi su tada uporabivi za lovnu aktivnost koja im je određena. Lovačke pse se  može sukladno pasminskoj namjeni obučavati za izvršenja različitih zadataka.

Lovački pas TREF Arijeski gonič s lovinom vlasnik Zvonko i Drazen Matičić.

Obučeni i ispitan u radu krvosljednik (hanoverski, bavarski) ili druga lovačka pasmina pasa ne skraćuje svojim radom samo patnju divljači, već donosi i materijalnu u brojkama dokazivu korist lovoovlašteniku. Potraga za ranjenom divljači dužnost je svakog lovca i s moralnog i s gospodarskog gledišta.

Lovački pas Mali minsterlader s položenim ispitom za praćenje krvnog traga vlasnik Vlado Protulipac.

Svatko, tko hoće voditi psa krvosljednika, treba dobro upamtiti riječi oduševljenog lovca od zanata, pokojnog Matije Storeza: „ Za poučavanje i vođenje psa krvosljednika preduvjet je da svom toplinom svoga srca vodimo  i razumijemo tu pametnu i beskrajno vjernu životinju ! „(citat iz knjige Dr.E.Varge (1958); Pas krvosljednik, Zagreb).

Ispit na krvnom tragu u Trogiru - suđenje kinološki FCI sudac Dražen Matičić.

  • Da se podsjetimo kako smo počeli i kako nastavljamo:

Hrvatski kinološki savez je 04. srpnja 1999.godine organizirao Nacionalnu (CACT-HR) utakmicu u radu na krvnom tragu u državnom otvorenom lovištu broj: IV/14-„ŠUMBAR“ kojeg je bio i lovoovlaštenik. Sudili su kinološki suci: Marijan Čižmešija, Velimir Sruk, Slavko Stipetić i Rajko Srok. Voditelj utakmice bio je Ivan Grd, a delegat HKS-a Dražen Matičić. Na utakmici je učestvovalo petnaest pasa (15) po slijedećim pasminama: bavarski krvosljednik, hanoverski krvosljednik, jazavčar oštre dlake, jazavčar duge dlake, njemački ptičar kratke i oštre dlake. Nazočnost na utakmici bila je obvezna za sve kinološke suce HKS-a koji su imali položen ispit za rad krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa na krvnom tragu. Cilj edukacije se pokazao kao pravovaljana odluka HKS-a.

Od 1999.godine Kinološko društvo „DUGA RESA“ iz Duga Rese tradicionalno organizira jednom godišnje ispit rada na krvnom tragu za pse krvosljednike i ostale lovačke pasmine pasa u državnom otvorenom lovištu broj: IV/22 -„PETROVA GORA“ kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica Karlovac. Suradnja s HŠ d.o.o Upravom šuma podružnicom Karlovac je odlična te se nadamo da će takova i ostati.

Glede svega naprijed iznesenog, zaključak je ;  nužna je povremena dodatna edukacija kinoloških sudaca za ispitivanje rada lovačkih pasmina pasa i  posebno vodiča pasa  u ovom slučaju pasa krvosljednika i ostalih lovačkih pasmina pasa koji se pripremaju za tu vrstu rada ili pasminsku uporabivost,a članovi su Hrvatskog kinološkog saveza (HKS).

 

             Za one koji žele više znati o psima krvosljednicima mogu se poslužiti:

 

  • Knjigom: Leo Fabiani,(2009): Barvarji in krvosledništvo, Lovska zveza Slovenije, Zlatorogova knjižnica,Ljubljana

 

  • Knjiga:  Dr. Ervin Varga, (1958): Pas krvosljednik, Lovačka knjiga, Zagreb

 

  • Pravilnik: Hrvatski kinološki savez, (1993): Pravilnik o ispitu prirođenih osobina pasa krvosljednika i utakmicama po krvnom tragu za sve pasmine lovačkih pasa, Zagreb.

 

Portal

Divljač i Psi

 

U organizaciji KD „Velika Gorica“ održana je najveća manifestacija lovne kinologije u Hrvatskoj – Utakmica u radu pasa ptičara u polju bez odstrjela sa dodjelom kandidature međunarodnog prvaka u radu CACIT. Preko 40 natjecatelja, od kojih je većina bila iz Hrvatske, danas je izuzev još nekoliko manifestacija u Karlovcu,  gotovo nemoguće vidjeti na hrvatskim utakmicama pasa ptičara. Zatim kinolozi iz Italije, Češke, Slovenije i Njemačke. Vrhunska organizacija koju je ujutro uz zvuke Lijepe naše otvorio predsjednik KD „Velika Gorica“ Miljenko Rojc uz prisutnost eminentnih kinoloških sudaca  - Harija Heraka, Nenada Vujanovića, Nenada Jagodića i Zlatka Pitešu. Ispred Hrvatskog kinološkog saveza nije bilo posebnih izaslanika mada se je na ovoj utakmici zaista moglo vidjeti lovno – kinološki kvalitetnih jedinki otočnih i kontinentalnih ptičara i to posebno hrvatskog uzgoja o kojem se toliko priča. Sama manifestacija trebala je dobiti i nastavak idućeg dana u Karlovcu, što je ranije bila želja oba kinološka društva koji su udaljeni svega 40-tak kilometara, sa dodjelom titule  CACIT u organizaciji KD „Karlovac“. No, zbog poplavljenih terena ispit je otkazan u srijedu. Nakon toga se tražilo moguće prebacivanje iste utakmice u Veliku Goricu dan kasnije, po modelu kako to čine talijanski organizatori na terenima u zadarskom zaleđu, no to nije bilo nikako moguće. Navodno, kako se to već iziskuje u Lijepoj Našoj, složene i komplicirane birokratsko-administrativne procedure, prema nekim pristiglim informacijama, navodno su trebale ići do najviših razina van granica Hrvatske te jednostavno nisu bile moguće u provedbi. Nažalost niti dodatan angažman kako bi se za nedjelju u hitnoj proceduri odobrila kandidatura za nacionalnog prvaka u radu - CACT HR također nije mogla biti prihvaćena. Tako smo umjesto još jednog lovno-kinološkog dana morali poslati naše kolege kinologe iz Hrvatske, ali i one iz nekoliko tisuća kilometara  udaljenih europskih gradova, natrag kući. Eto u isto vrijeme naši kolege kinolozi u Srbiji, u Nišu, imaju po 500 prijavljenih otočnih ptičara po danu dok se kod nas pokušaj stvaranja novih vrijednosti, i punjenja kase lokalnim ugostiteljima i smještajnom kapacitetu nije mogao lako provesti.

Ipak, ono što se odvijalo na terenima ostavilo je sve natjecatelje bez riječi. Uvjeti koji su bili na terenu zadovoljili bi i potrebe održavanje najjačeg svjetskog prvenstva u radu pasa ptičara. Tereni su bili kvalitetni i vrlo bogati isključivo prirodnim fazanima, prirodnim trčkama, zečevima i srnama. Tako su samo najbolji uz znanje i lovačku sreću uopće dolazili do kraja turnusa. Čitav dan i opuštena atmosfera te vrhunsko suđenje završili su podjelom nagrada i nadom da hrvatska lovna kinologija ipak neće nestati.

 

 

Davor Gmižić i engleska seterica Ada - 1 odličan CACT-CACIT.

 

Otočni ptičari: Nenad Vujanović, Nenad Jagodić

1 odličan CACT-CACIT, Ada, engleski seter, Davor Gmižić, Hrvatska

2 odličan R CACT-R CACIT, Kajin Vis Tranquila, engleski seter , Vlatka Dvorakova, Češka

3 odličan Kler Vis Tranquila, engleski seter , Marketa Kohutova, Češka

Vrlo dobar, Feniks Gradinska, engleski seter, Marijan Tušek

Vrlo Dobar, Lotte Won Kereswald, engleski sete, Ivan Gligora

Kontinentalni ptičari: Zlatko Piteša

1         Odličan CACT – CACIT, Fany od Heraka, EB, Mariliano Mazolleni

2         Odličan Kobra, NKD, Mariliano Mazolleni

Kontinentalni ptičari: Hari Herak

1         Odličan Aris, NEO,  Zoran Postić, Hrvatska

2         Vrlo dobar Heidi od Gložinića, NEK, Jagodić Stjepan, NKD,  Heda od Gložinića, Hrvatska

3         Dobar, Boss od zlatnog polja, NEO, Andreja Farkaš, Hrvatska

Dobar Dante, NEO, Bojan Valenčić, Slovenija

Dobar Aeron Dianidi, NEK, Alenskandar Bunarević, Hrvatska

PPO Asija, NEK, Bojan Bilanđić, Hrvatska

 

 

Zlatko Piteša, Nenad Vujanović, Mladen Latinac verifikacija titule:

1         Odličan CACT – CACIT, Fany od Heraka, EB, Mariliano Mazolleni

Portal

Divljač i Psi

Ponovno donosimo novi izvrstan članak i fotografije uvaženog lovnog kinloga i FCI kinološkog suca te dugogodišnjeg uzgajivača istarskih kratkodlakih goniča iz Karlovca mag.ing.agr. Dražena Matičića iz Karlovca.

Lovački pas slika pastel psa IGK autor Vlado Barić.

Istarski kratkodlaki gonič je uzgojen i obučen za lov na nekoliko različitih terena:

  1. Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima,
  2. Brdsko-gorski predjeli šuma ispresijecani livadama, čistinama i naseljima,
  3. Brdsko-gorski predjeli obrasli velikim kompleksima šuma,
  4. Krški predjeli.

 

1.1.        Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima:

Ravničarski predjeli s gustim naseljima i putovima/prometnicama i drugim urbanim objektima svode mogućnost i dužinu gonjenja na minimum. Tu često na samom početku ili nakon par minuta divljač nailazi na put/prometnicu, naselje, ograde, okućnice, ljude, domaću stoku i prometovanje raznih vozila. Ako pas i podigne divljač s loge, ista u progonu čini zagonetne skokove koje pas teže razazna ili divljač pretrčava prometnice, što je opasno ne samo za divljač, promet i psa već i za sigurnost ljudi u prometu. Na takovim terenima je teško loviti s istarskim kratkodlakim goničem, psi se kvare u svom radu, a to nisu niti tereni za održavanje kinoloških ispita i utakmica u radu pasa goniča.

1.2.        Brdsko-gorski predjeli šuma ispresijecani livadama, čistinama i naseljima:

Ovi tereni smanjuju ustrajno i neometano gonjenje. Ljudi i domaća stoka remete rad istarskog kratkodlakog. Zbog toga je gonjenje na ovim trenima smanjeno s proporcionalnim smetnjama.

1.3.        Brdsko-gorski predjeli obrasli velikim kompleksima šuma:

Ovo su idealni tereni za rad kvalitetnog istarskog kratkodlakog goniča. Podloga/tlo ovih terena najbolje je i najduže zadržava mirisne tragove svih vrsta  divljači. Ako je hladovina, isparavanje tragova je usporeno zbog stalne prisutnosti vlage. To pogoduje da je miris divljači i sam trag intenzivniji i trajniji. Šumsko tlo je prohodno, prekriveno travom i lišćem, koje pogoduje nesmetanom kretanju psa bez ozljeda šapa. Nije zanemariva okolnost da je u tim prostorima zrak bogat kisikom koji je vrlo važan faktor za pse trkače-goniče.

Nema značajnih prometovanja šumskim prometnicama i nema naselja i ljudi koji bi prekidali gonjenje. Ovakvi tereni su idealni za dobro i pravilno lovljenje istarskim kratkodlakim goničem posebno divlje svinje pod uvjetom da lovac poznaje premete divljači u lovištu u kojem lovi.

1.4.        Krški tereni:

Krški tereni bez gustih naselja, predstavljaju dobar preduvjet za rad istarskog kratkodlakog goniča. To su vrlo suhi tereni. Mirisni se tragovi divljači zadržavaju u smanjenoj jačini i brže nestaju (podloga, kamen,pijesak,suha zemlja te sunce i vjetar čine svoje). Ovi tereni su redovito obrasli makijom sa dosta neprohodnih mjesta i prepreka od suhozida. U savladavanju takovih prepreka iscrpljuje se pas i divljač, a tada dolazi i do ozljeda nogu psa i glave psa. Uobičajeno je duže ili kraće zastajkivanje psa i lakše gubljenje traga divljači koju slijedi. Sigurno je da su ovakvi tereni/lovišta najteži za rad istarskog kratkodlakog goniča  ali su istodobno najbolji za trening vrhunskih radnih jedinki. Iz psa izvlači maksimum fizičkih mogućnosti, volje, snalažljivosti, iteligencije i posebno njuha. Divljač koja tu obitava i koja se najčešće lovi psima goničima je : čagalj, lisica, zec ili divlji kunić. Od svakog lovca učesnika u lovu prigonom na kršu traži se pravo poznavanje terena sa svim premetima divljači jer u protivnom izostaje svaki uspjeh u lovu.

  • U našim uvjetima uporaba istarskog kratkodlakog goniča nije upitna za brdska i gorska lovišta te lovišta na kršu, dok je u nizinskom lovištu nepoželjan , osim u skupnim lovovima prigonom na divlje svinje,  čaglja, lisicu, pod uvjetom da je za to obučen. Nepoželjni su i zbog svog visoko razvijenog lovnog instinkta i ustrajnosti u radu te mogu u nizinskom lovištu nanijeti štetu na jelenskoj i srnećoj divljači progoneći ju sve do hvatanja.
  • Najštetnije za lovište i divljač je loviti s grupom neobučenih goniča koji se udružuju u čopor. 
  • Samo obučen i radno ispitan istarski kratkodlaki gonič (vrijedi i za sve ostale pasmine goniča) ima budućnost i moći će opstati u sadašnjim trendovima Hrvatskog lovstva kao pomagač lovcu.

Dražen Matičić mag.ing.agr međunarodni FCI kinološki sudac i dugogodišnji uzgajivač istarskih kratkodlakih goniča.

Portal

Divljač i Psi 

 

 

hostgator coupons 2013