S već popriličnim vremenskim „zagrizom“ u 21. stoljeće, lovstvo većine zemalja članica Europske Unije vrlo ozbiljno participira u doprinosu razvoja gospodarstva država članica. Kako to doista izgleda kada je lovstvo vođeno kao ozbiljna grana gospodarstva vođena od strane struke, u rukama decentralizirane države, a kojom se bave lovci rekreativci uz neizostavni lovni turizam, najbolje je sagledati kroz jasne gospodarske pokazatelje: financijska dobit države i radna mjesta.

U Velikoj Britaniji istraživanje ugledne britanske ekonomske konzultantske tvrtke PACEC (s ciljem da se utvrdi koliko ekonomski, okolišno i društveno lov doprinosi Velikoj Britaniji) donosi: 

  • U Velikoj Britaniji lovci godišnje potroše 2,5 milijarde funti (22 milijarde kuna!) na opremu i usluge u lovstvu.
  • Lov donosi godišnje 2 milijarde funti (18 milijardi kuna!) britanskom gospodarstvu.
  • Kroz lov se zapošljava 74.000 ljudi u stalnom radnom odnosu.
  • Lovstvo je uključeno u direktno gospodarenje dvije trećine zemljišta na ruralnom području Velike Britanije
  • Aktivno se gospodari sa gotovo 2.000.000 hektara zemljišta u svrhu zaštite divljači kroz lovstvo
  • Kroz lov se godišnje potroši 250 miliona funti (2,2 milijarde kuna!) na zaštitu divljači i staništa
  • Najmanje 600.000 ljudi u Velikoj Britaniji lovi divljač, puca na glinene golubove ili na mete
  • Najmanje 1,6 miliona ljudi lovi divljač sa zračnim oružjem
  • Lovci provedu 3.9 miliona radnih dana u svrhu zaštite divljači i staništa što je ekvivalent za 16.000 radnih mjesta sa punom satnicom

 

Britansko gospodarstvo bazirano na sitnoj divljači koja donosi milijarde funti bez šteta s brzim obrtom kapitala. (izvor: www.mrsportlyskitchen.wordpress.com, Picture by Ricardo)

Financijska korist te radna mjesta i razvoj ruralnog prostora česta su tema internetskih portala i novina koja se bave dnevnom problematikom. Tako britanski portal i tiskani medij Express, prenosi da je samo u 2013. godini u Velikoj Britaniji ispušteno 50.000.000 (miliona!) fazana i jarebica (trčki) za lov. Takva industrija i proizvodnja pernate divljači je ključna za lovno gospodarenje a uz to donosi 1,6 milijardi funti britanskoj ekonomiji što bi bilo oko 14,2 milijarde kuna. Glasnogovornik Britanskog saveza za lovstvo i zaštitu prirode, Simon Clarke, navodi kako je lovstvo i lov prepoznato od britanske vlade kao pozitivan smjer u smislu zaštite prirode te u njemu sudjeluje oko 500.000 ljudi koji svake godine dodatno potroše 250.000.000,00 funti (2,2 milijarde kuna) na mjere zaštite okoliša kroz lovstvo.

Velike pomake u lovstvu kao gospodarskoj grani također su napravili naši bliži Europski susjedi, Česi, Slovaci i Mađari, koji su završili tranziciju u tržišnu ekonomiju te uzimaju velik dio financijskog kolača kroz lovni turizam ali i radna mjesta.

Velike količine opreme i dobara koja se lako prodaje stvoreno je jednostavnim zakonom za provođenja lovstva. Lov je poprilično jeftin i pristupačan bez birokratizacije i centalizacije a rezultat su velika dobit i radna mjesta u SAD-u.

Otisnemo li se preko Oceana, situacija vezana uz lovstvo je takva da donosi milijarde dolara Američkom gospodarstvu, lovstvo je vođeno od struke koja je decentralizirana po ruralnim područjima, za razliku od visoko centralizirane Hrvatske, a uza sve daje i velik broj radnih mjesta. Provođenje lova je vrlo jednostavno i pragmatično bez dodatnih bespotrebnih papira a o krivolovu i svemu potenacijalno negativnom brinu državni lovočuvari u bliskoj suradnji s policijom. Provedena studija „Loviti u Americi: Ekonomska sila za zaštitu“ objavljena u siječnju 2013. godine donosi vrlo jasne i egzaktne pokazatelje kako lovstvo kao gospodarska grana donosi svima, rekreativcima, proizvođačima opreme te financira plaće za državne lovočuvare (državni službenici):

  • u SAD-u je 13,7 miliona lovaca
  • lovci godišnje potroše na aktivnosti lova 38.3 milijarde dolara (256 milijardi kuna!)
  • 86,9 milijardi dolara (582 milijarde kuna!) se potroši na sva dobra i usluge u lovstvu
  • 26,4 milijarde dolara se dobiva za plaće i sva davanja na plaće
  • 5,4 milijarde dolara (36 milijardi kuna!) ostaje jedinicama lokalne samouprave
  • 6,4 milijarde dolara (42 milijarde kuna!) ide u središnju državu
  • 1,6 milijardi dolara (10,7 milijardi kuna!) lovci izdvoje za zaštitu divljači i staništa
  • na osnovu toga ima 680.937 radnih mjesta

Ne smije se zaboraviti da je industrija opreme za lov (i ribolov) vrlo velika i otvara dodatni poduzetnički prostor mnogim obrtnicima koji svoj posao pronalaze na kućnom pragu, pa sve do lanaca hiper marketa specijaliziranih za lov i ribolov poput Bass Pro Shop-a ili Cabellas-a.

Lanac hipremarketa "Cabella's", "Bass Pro Shop"......

U SAD-u kao i mnogim susjednim europskim zemljama lovi vrlo jednostavno, nema „radnih akcija“, „bodova“, internih propisa, interne društvene „politike“ a uza sve to za puno manje novca što dokazuje i velik priljev mladih lovaca i zaljubljenika u lovstvo, divljač i pse.

Lovstvo u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj prema Zakonu o lovstvu lovstvo i sve što lovno gospodarenje obuhvaća (uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova) je prvenstveno grana gospodarstva. Ipak, čini se da smo i dalje „zapeli“ u nekoj čudnoj tranziciji između socijalističkog samoupravljanja i neodređene budućnosti. Govoreći o naslijeđu prošlih vremena i dalje je sve bazirano na volonterizmu i volonterima, radnim akcijama i internim bodovima (nedjeljom i blagdanima!) te lovom uglavnom nedjeljom i blagdanima. Ono što se dodatno mora istaći je da iz toga vremena nismo prenijeli korist koju lovstvo daje zajednici, pogotovo ruralnom prostoru, kao da je netko upravo htio da tu budemo unazađeni. Nasuprot tome bivša država je itekako znala dobro unovčiti lovni turizam preko svoje tada centralne agencije koja je na terenu po lovačkim društvima imala zadužene ljude od povjerenje koji su osiguravali da dio divljači ide na tržište i donese dobit a dio ostane za matične lovce. Danas pak na spomen lovstva kao gospodarske grane koja bi trebala donijeti prihode i osigurati radna mjesta na ruralno unazađenom i demografski uništenom prostoru Hrvatske, kao po dogovorenoj špranci pojedinci stavljaju lovni turizam i lovno gospodarstvo kao bauk nekih pojedinaca koji bi željeli napuniti vlastite džepove, devastirati lovište i zabraniti domicilnom hrvatskom lovcu lov na djedovini. Naravno, kao što kažu u jednoj popularnoj seriji iz 90.-tih godina „…..istina je negdje drugdje……“. Činjenica je da mnogi među njima koji propagiraju ove formulacije itekako dobro, te financijski pozitivno participiraju od lovstva i lovnog turizma. Uza sve to, postavlja se pitanje kako će u vrlo bliskoj budućnosti matični hrvatski lovci po udrugama moći platiti više desetina milijuna kuna pravomoćnih sudskih presuda od šteta koje prouzrokuje divljač a sjede im za vratom. Nameće se i pitanje zašto, i tko je odredio smjer krupne divljači te pojedinih zvijeri, kao onih koji će donijeti profit u lovstvu dok smo svjedoci kako realno nemamo niti promil onoga što bi kao visoko vrijednu trofeju ponudili na tržištu. Ako to sve nije istina, valjalo bi hitno pristupiti izradi strategija razvoja lovstva i lovnog turizma pa već u osnovnoj analizi vidjeti kolikim to brojem „jakih prirodnih trofeja“ smo do sada raspolagali ili ćemo raspolagati i za koliko godina. S druge strane tradicionalno hrvatsko lovstvo na sitnu divljač koja ima brzi obrt kapitala i ostvaruje dobit već sa 7 – 8 tjedana, su pojedini „donosioci odluka“ namjerno, ili slučajno, potpuno degradirali i zapostavili. Ovakvu situaciju još dodatno otežava visoka centraliziranost države gdje se u jednom gradu donose sve odluke koje su vezane uz  lovstvo i ruralna područja dok realna situacija pokazuje kako je to čisto ispunjavanje forme bez potrebe o razmišljanju kakav je istinski sadržaj. Uza sve to teško je čuti kada mladi obrazovani kadar iz ove struke (agronomi, šumari, veterinari, inženjeri lovstva i zaštite prirode itd.) ne mogu pronaći posao ili im netko „maže oči“ da će svakih deset godina izrađivati lovno gospodarske osnove pa provoditi iste za godišnju cijenu kojom realno ne mogu pokriti jedan mjesec životnih troškova. Zaključno valja reći da bi svakako morali što hitnije napraviti restrukturiranje lovstva po primjerima dobre prakse iz Europe ili Amerike kako bi pomogli nužnoj decentralizaciji države i stvaranju novih radnih mjesta u lovstvu na ruralnom prostoru u najljepšoj nam Domovini Hrvatskoj.

Portal

Divljač i Psi

 

hostgator coupons 2013